Nazire li se kriza? Hladno srpsko košarkaško leto 2019.

Sečuan sos 18. sep 201912:40 > 14. nov 2021 10:41 0 komentara
fiba.basketball

Muška košarkaška reprezentacija Srbije verovatno je najvoljenija sportska selekcija u državi, a činjenica da su “Orlovi” osvojili peto mesto rastužila je i zabrinula mnoge navijače.

Peto mesto na svetu za državu u kojoj živi sedam miliona stanovnika ne deluje baš apokaliptično, ali percepcija neuspeha proizilazi iz vrlo visokih očekivanja koja je talentom izrazito bogata generacija srpskih košarkaša postavila. Selektor Aleksandar Đorđević napustio je selekciju nakon neočekivano uspešnog šestogodišnjeg mandata i deluje da je pred Srbijom novo poglavlje u koje će ući sa novim trenerom i verovatno izmenjenim igračkim kadrom.

Srbija je od šezdesetih godina 20. veka zemlja elitne košarkaške kulture i uvek je bila čuvena u svetu po sposobnosti da “proizvede” brojne talentovane igrače. Do pre 30 godina oni su uglavnom igrali za jugoslovenske klubove u raznim rangovima državnog klupskog takmičenja, ali su, usled globalizacije i raznih finansijskih uzroka, od devedesetih godina prošlog veka srpski košarkaši sve više pojačavali strane klubove.

Situacija trenutno kulminira, pa bukvalno stotine srpskih košarkaša igraju u praktično svim državama sveta u kojima se igra ta lepa igra – od Islanda i Venecuele, do Katara i Gruzije. Srbija kroz svoje škole košarke radeći sa dečacima “upumpava” ogroman broj igrača u svetsku košarku, a krem te “proizvodnje” predstavlja košarkaše evroligaškog i NBA nivoa, koji nastupaju i za seniorsku reprezentaciju.

Iako Srbija u svetskim okvirima ni izbliza ne pripada najmnogoljudnijim državama, košarkaški gledano ona svakako jeste brojnija od višestruko većih zemalja. Košarkaški savez Srbije godinama se ponosi sjajnim sistemskim radom sa mlađim selekcijama, koji rezultira zavidnim rezultatima seniora – tri srebrne medalje sa prethodnih pet velikih takmičenja zavidan je rezultat u svakom smislu.

fiba.basketball

Međutim, tokom leta 2019. došlo je do jednog problema za srpsku košarku, koji je skoro ostao u zapećku u odnosu na dešavanja u Kini – mlađe selekcije srpskih košarkaša redom su pružile veoma loše partije i bile daleko od medalja na svojim prvenstvima. To je naročito slučaj sa mladom reprezentacijom (do 20 godina), koja je osvajanjem 15. mesta na Evropskom prvenstvu u Izraelu ispala u B diviziju i tako postala prva selekcija srpskih košarkaša od osamostaljenja Srbije 2006. koja je zabeležila tako loš rezultat.

Sledi popis reprezentativnih takmičenja tokom leta 2019. godine.

Evropsko prvenstvo U16 – 7. mesto za Srbiju

Kadeti su izgubili od Španije u neizvesnom meču u četvrtfinalu. Najbolji pojedinac srpskog tima bio je krilni centar Žitkobasketa Matija Belić sa 18 poena i 10 skokova u proseku, a krilni igrač Nikola Radovanović iz Budućnosti iz Bijeljine bio je takođe odličan sa 15 poena i 7 skokova u proseku na turniru.

Evropsko prvenstvo U18 – 10. mesto za Srbiju

Juniori su nakon poraza u grupi imali teškog rivala u osmini finala – Litvanija je slavila, pa je Srbija u razigravanju došla tek do desetog mesta nakon poraza od Italije. Najbolji pojedinci selekcije bili su krilni centar OKK Beograda Aleksandar Langović sa 12 poena i 6 skokova u proseku, a 211 centimetara visoko krilo Olimpijakosa Aleksej Pokuševski imao je na turniru prosek od 10 poena, 7,2 skoka i 3,7 asistencija. Partizanovo mlado krilo Đorđe Pažin imao je 11 poena i po 3 skoka i asistencije po meču na takmičenju.

fiba.basketball

Svetsko prvenstvo U19 – sedmo mesto za Srbiju

Srbija je bila neporažena u grupi, lako pobedila Filipine u osmini finala, ali je u narednoj rundi ponovo kobna bila Litvanija, pa je Srbija sedmo mesto osvojila u meču sa Kanadom. Najboli igrač tima bio je košarkaš grčkog AEK i bivši talenat Partizana Marko Pecarski sa 22 poena i 8,6 skokova u proseku, Filip Petrušev sa univerziteta Gonzaga imao je 19,3 poena i 10 skokova po meču, a bek Partizana Uroš Trifunović beležio je 14,1 poen i 3,1 asistenciju.

Evropsko prvenstvo U20 – 15. mesto i ispadanje u B diviziju

Prvi put od kada Srbija nastupa pod tim imenom jedna selekcija „Orlova“ ispala je u B diviziju takmičenja, a mladi reprezentativci po vođstvom Olivera Popovića izgubili su od Ukrajine, Velike Britanije, Grčke i Italije i zauzeli pretposlednje 15. mesto na turniru. Pecarski je bio najefikasniji igrač i ove selekcije, imao je 18,6 poena i 8,8 skokova, a u timu su još bili Nikola Mišković iz Mege, kao i trojac FMP na spoljašnjim pozicijama – Aleksa Uskoković, Stefan Momirov, Ranko Simović.

FIBA Basketball

Na samom kraju, seniori Srbije bili su peti na Mundobasketu u Kini, što je svakako neuspeh uzevši u obzir kontekst u kojem su Orlovi otputovali na istok.

Jednu stvar treba imati na umu – medalje mlađih selekcija praktično ne znače ništa. Poenta tih takmičenja za dečake nije jurnjava za odličjima, već stvaranje košarkaške kulture i zajedništva, ali mnogo bitnije od toga – razvijanje talenta momaka koji će postati seniorski reprezentativci i tzv. uvođenje igrača u sistem.

#related-news_0

Svaki navijač srpske reprezentacije bi se složio – bilo koje U19 zlato na EP menjao bi za novog Bogdana Bogdanovića ili Nikolu Jokića. Činjenica da mladi košarkaši nisu osvajali medalje potpuno je irelevantna, ali ono što bi moglo da zabrine je što u mlađim selekcijama za sada praktično nema potencijalne buduće zvezde.

Trofejne generacije poput 1987. godišta predvođenog Teodosićem, Tepićem i Labovićem ili 1995. sa Jokićem i Gudurićem dizale su prašinu i van usko specijalizovane košarkaške javnosti, ali utisak je da poslednjih godina mlađe selekcije nemaju zvezdu za koju bi se šira publika „zalepila“, a to može da bude problem.

Ukoliko želite uspehe i medalje u seniorskoj konkurenciji trebalo bi da vam se poklopi mnogo stvari, ali je jedna apsolutno neophodna – elitni talenat. Sve ostalo je nadoknadivo, ali vrhunski individualac je osnova svega, a činjenica je da ga prethodnih godina nije bilo.

KSS

Ipak, ne treba odmah pribegavati defetizmu – Srbija ima 24-godišnjeg člana idealne NBA petorke koji je osvojio olimpijsko srebro sa nacionalnim timom kada je vrlo emotivno doživeo igranje za reprezentaciju. Zatim, Srbija ima i 25-godišnjeg igrača druge petorke Evrolige, koji je u prethodnoj sezoni vodio svoj tim do finala drugog najjačeg takmičenja na svetu. Jokić i Micić su već iskusni u reprezentativnim vodama, ali za očekivati je da im se priključe još mnogi igrači koji nisu nužno imali zvezdani uspon u košarci madih selekcija, ali su se odlično snašli u seniorskom okruženju. Nemanja Bjelica, Nikola Kalinić, Stefan Jović i mnogi drugi nisu bili na radaru reprezentacije kao klinci i tek su kao seniori uspeli da se nametnu kao potencijalne zvezde.

Srbija je imala rezultatski loše reprezentativno leto, to je evidentno, ali jedini rezultat koji zapravo nosi posledice je onaj iz Kine. Mlade selekcije treba doživljavati isključivo kao instrument koji dodatno učrvšćuje košarkašku kulturu i razvija ponencijale najperspektivnijih klinaca. Ipak, reprezentacija to svakako ne može sama – potrebna joj je aktivna podrška klubova, ali to je neka znatno duža, komplikovanija i nezahvalnija pripovest.

Srbija je i dalje u veoma dobroj košarkaškoj situaciji – na njoj joj zavide mnoge veće i bogatije zemlje. Međutim, praktično nijedna od tih zemalja ne nosi pedigre petostrukog svetskog prvaka. Proteklo reprezentativno košarkaško leto treba da opomene, prodrma i pruži pouke. Krah ne preti direktno, ali je izvestan ukoliko se ne budu čitali znakovi pored puta. Košarka se menja i za Srbiju je neophodno da drži korak.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!