Jedni trguju, drugi gledaju – ko se bori?

Skener 22. apr 202022:34 > 22:46
Patrick Smith / Staff

Olimpijske igre su nekada prekidale ratove, pa su i ljuti protivnici morali da ostave oružje po strani na neko vreme. Danas se svi zajedno borimo protiv jednog, doduše, nevidljivog neprijatelja. Svi, pa i Igre.

Istorijsko odlaganje Igara u Tokiju, koje je trebalo da se održe ovog leta postaće nam jasnije verovatno tek kada jednog dana sa distance sagledamo pandemiju koja nas je zadesila.

Korona virus je zaustavio čitav svet – postepeno su se zatvarale škole, vrtići, reorganizovali smo smene u kojima radimo, delove stana pretvorili u kancelarije, nema više Engleza vikendom od četiri, a ni Evrolige četvrtkom i petkom.

Iako se najduže čekalo na odluku o odlaganju Igara, skoro cela sportska javnost razumela je to „kašnjenje“.

Čini se da je na kraju Vlada Japana odradila odličan posao u procesu pregovora sa organizatorima. Premijer te zemlje Šinzo Abe prvi je insistirao na temi odlaganja, a zatim je potvrda stigla i od predsednika Međunarodnog olimpijskog komiteta Tomasa Baha. Igre će se održati 2021. godine, ali i dalje pod nazivom Tokio 2020.

Clive Rose / Staff

Drugi svetski rat je otkazao dve olimpijske smotre, 1940. i 1944. godine, a zanimljivo je da su 1940, baš kao i sada, Igre trebalo da se održe u Tokiju.

Povezano

I čuveni olimpijski krugovi su u kriznim i nepredviđenim okolnostima služili svrsi. Tada ih je zloupotrebljavao Hitler za širenje svojih ideja, a danas se, u blažoj i solidarnoj verziji, koriste različite ilustracije koje kruže društvenim mrežama, kao na primer razdvojeni olimpijski krugovi koji pozivaju na socijalno distanciranje.

Olimpijske igre su do sada prekidane ili otkazivane, ali nikada odlagane.

Sportisti, uglavnom, razumeju odluku MOK i vlasti Japana, iako je za sve njih učešće na Igrama ostvarenje snova, čak i kada nije prvo u karijeri.

I iz olimpijskih komiteta zemalja učesnica uglavnom su stizale pozitivne reakcije na odluku o pomeranju Igara, iako će, sigurno, i za njih to predstavljati novi organizacioni, ali i finanasijski izazov.

Odluka MOK je jedina ispravna odluka kada je u pitanju uspešnost održavanja Olimpijskih igara. Smatram da je pravovremenim odlaganjem svetske sportske smotre MOK kao krovna institucija olimpizma potvrdila svoju ozbiljnost time što je na prvo mesto stavila zdravlje i bezbednost svih sportista i učesnika Olimpijskih igara. Što se vremena donošenja odluke tiče, stigla je u pravo vreme jer su pre takve odluke morali da budu konsultovani svi najrelevantniji partneri Međunarodnog olimpijskog komiteta“, rekao je predsednik Olimpijskog komiteta Srbije Božidar Maljković ekskluzivno za Sport klub.

Christof Koepsel, Bongarts

On je objasnio i na koji način je odlaganje uticalo na pojedinačne olimpijske komitete i kako će to konkretno uticcati na rad i dalju organizaciju OKS.

Odluka o odlaganju Igara uticala je na agendu događaja i aktivnosti nacionalnih olimpijskih komiteta. Svakako da i kalendar događaja OKS ove godine trpi znatne promene, ali to nas nije sprečilo da nastavimo da radimo i pripremamo se za ono što nas očekuje idućeg leta. Vrlina svakog sportiste i sportske organizacije jeste upravo u tome da se prilagođavamo novonastalim situacijama. U skladu sa time, ovo je samo jedan izazov koji ćemo, siguran sam, uspešno prevazići“, istakao je Maljković.

Predsednik Olimpijskog komiteta Srbije je rekao i da će OKS i u nepredviđenim i novim okolnostima biti servis za srpske sportiste.

„S tim u vezi, pomažemo i doprinosimo kvalitetnim i konstantnim pripremama naših sportista za Olimpijske igre u okolnostima u kojima je to sada moguće, shodno odlukama i merama koje je donela Vlada Republike Srbije, a u cilju bezbednosti svih sportista i građana naše zemlje. To smo činili do sada, a to ćemo nastaviti da radimo i u ovoj produženoj olimpijskoj godini, kako bismo svima omogućili adekvatne uslove za uspešan nastum na Olimpijskim igrama u Tokiju naredne godine“, rekao je Maljković i dodao:

„Pred nama je novi izazov i situacija u kojoj se svi nalazimo po prvi put. Niko na svetu nema spreman model ponašanja i delovanja za ovakvu situaciju. Ovo su vanredne okolnosti i one zahtevaju mnogo strpljenja, fleksibilnosti svih učesnika sistema sporta, i u domaćim i u međunarodnim okvirima i ukoliko svi sikažu solidarnost, verujem da će biti moguće realizovati sve aktivnosti, bez obzira na trenutna odlaganja svih međunarodnih sportskih takmičenja“.

Privatna arhiva

Srbija je prvog učesnika Olimpijskih igara u Tokiju dobila 4. septembra 2018. godine. Srpska streljašica Zorana Arunović okitila se srebrnim odličjem u gađanju vazdušnim pištoljem na Svetskom prvenstvu u Čangvonu, čime je ispunila olimpijsku kvotu i tako srpskom sportu donela prvu vizu za Igre u Tokiju.

#related-news_0

Od MOK sam i očekivala da dobro promisli, u skladu sa svojom važnošću i da donese odluku koja bi bila dobra i po sportiste i po same organizatore Igara. Ima tu mnogo nekih faktora koji su odlučili o sudbini Igara. Naravno da kao sportista smatram da je neophodno odložiti jer je većina sportista već neko vreme onemogućena da trenira i ne zna se koliko će to još trajati“, rekla je Zorana za Sport klub i dodala:

„Dva meseca su nam suspendovane sve takmičarske aktivnosti, sada nemamo ni trenažne. Na Igre se plasiralo sa 55% sportista, dok 45% tek treba da se plasira. Kvalifikaciona takmičenja su već otkazana, treninzi ne mogu da se sprovode, sportski svet je u potpunom rasulu trenutno. Sa druge strane, moramo biti svesni da su OI događaj za čiju pripremu su potrebne godine, kako bi sve funkcionisalo kako treba. Nerealno je očekivati da u trenutku može da se donese jedna tako ozbiljna i krucijalna odluka, te sa te strane razumem prvu objavu MOK da će za četiri nedelje doneti finalnu odluku. Ima tu mnogo faktora koje treba uzeti u obzir i sigurna sam da je jedna tako ozbiljna institucija kao što je MOK donela ispravnu odluku“.

Mnogo je komentara, i dobrih i loših, o odluci MOK, a predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Tomas Bah jednostavno je obrazložio rešenje ove organizacije:

„Igre smo odložili kako bismo sačuvali živote“.

I košarkašica Srbije Sonja Vasić govorila je u intervjuu za Sport klub o odluci Međunarodnog olimpijskog komiteta da pomeri Olimpijske igre

fiba.basketball

Igračica Đirone je objasnila na koji način to utiče na sportiste, a istakla je i da razume rešenje MOK u potpuno vanrednim uslovima za čitav svet.

#related-news_0

Ženska košarkaška reprezentacija Srbije je vizu za Tokio „overila“ u februaru ove godine i može se reći da je iskoristila poslednju priliku za odigravanje turnira u Beogradu, s obzirom na to da je i kvalifikacioni turnir planiran za kineski Fošan premešten u prestonicu Srbije jer je u toj zemlji virus već tada onemogućio javna okupljanja.

„Iskreno, ne mogu da kažem da sam priželjkivala odluku o odlaganju jer kada nešto toliko želiš, ma koliko da si svestan ozbiljnosti situacije, kada shvatiš da se to neće desiti da svakakve emocije čovek doživljava, ali na kraju svi smo svesni od početka da je zdravlje najbitnije. Trenutna situacija u svetu je takva da ne znamo kako će narednih mesec dana da nam izgleda, a kamoli jul kada bi trebalo da budu Olimpijske igre. Sa te strane, verujem da je ovo najodgovornija i najpametnija odluka“, objasnila je Sonja za Sport klub.

Održavanje Igara u Tokiju naredne godine će zaista, kako i kažu iz MOK, biti pobeda čovečanstva.

Do sada su Igre remetili politički uticaji i ratovi. Ideja olimpizma izneverena je tokom Prvog i Drugog svetskog rata, a onda se politika još nekoliko puta umešala u istoriju Olimpijskih igara. Adolf Hitler je 1936. Igre iskoristio za propagandu svoje nacional-socijalističke partije. Sovjetski Savez nije učestvovao na Igrama sve do 1952, a u znak protesta organizovali su od 1928. Spartakijadu, takmičenje na kome su učestvovali takmičari iz socijalističkih zemalja ili zemalja bliskih Sovjetskom Savezu. Još mnogo puta je politika diktirala ko će, kada i da li će učestvovati na Igrama.

Clive Rose / Staff

One u Melburnu 1956. bile su prve Igre koje su bojkotovane – Holandija, Španija i Švajcarska nisu želele da učestvuju zbog sovjetske intervencije u Mađarskoj, dok su Egipat, Irak, Liban i Kambodža bojkotovali Igre zbog Suecke krize.

#related-news_0

U Meksiku 1968. dvojica američkih crnih atletičara Tomi Smit i Džon Karlos su na pobedničkom postolju podigli pesnice uvis, u znak protesta protiv rasnih podela u Sjedinjenim Državama, nakon čega ih je Olimpijski komitet SAD poslao kući.

Još mnogo „preporuka“ svojih nacionalnih vlada i olimpijskih komiteta da bojkotuju Igre su sportisti kroz istoriju dobijali, a dobro pamtimo i da reprezentativcima SR Jugoslavije u timskim sportovima zbog sankcija Ujedinjenih nacija 1992. godine u Barseloni nije bilo dozvoljeno da učestvuju.

Najgori i najtragičniji incident u olimpijskog istoriji desio se u Minhenu 1972. kada su palestinski teroristi („Crni septembar“) upali 11. dana Igara u olimpijsko selo i ubili dvojicu izraelskih sportista, a devetoricu uzeli za taoce. U nastavku drame došlo je do masakra. Na minhenskom vojnom aerodromu, nakon neuspele akcije spašavanja talaca, ubijeno je svih devet izraelskih sportista, petorica terorista i jedan nemački policajac. Ceo svet je bio u šoku, ali su Igre posle 34 sata prekida nastavljene.

Ni rat, ni odluke nekoliko zvaničnika, ni politika ovog puta neće promeniti istoriju olimpizma.

Celo čovečanstvo je pred potpuno novim izazovom, koji će promeniti čitavu planetu.

 I te čuvene reči Pitagore:

Život je nalik na Olimpijske igre: jedni trguju, drugi gledaju, treći se bore“, čini se da će brzo promeniti smisao.

Izgleda da ćemo se ovoga puta svi boriti.