Povratak u budućnost vol. 2

Mark Thompson/Getty Images

Ovogodišnji šampionat Formule 1 iz više razloga predstavlja početak nove ere, a time ga nisu učinila samo nova pravila. Biće to prva sezona posle četiri i po decenije da Berni Eklston neće voditi sport, a uz to, prvi put od 1994. godine šampion neće braniti titulu.

Od završetka prošle sezone, dve vesti su šokirale svet. Samo pet dana pošto je osvojio titulu, Niko Rozberg je objavio da se povlači iz Formule 1. Nešto manje od dva meseca kasnije, „Liberti medija“ je završila sa preuzimanjem šampionata, a potom je bilo jasno i da je došao kraj Eklstonovoj, može se reći, vladavini.

U međuvremenu, šampionat je spao na deset timova, pošto je Manor prestao da postoji. Poslednjih godina, tim je opstao zahvaljujući vozačima koji su imali sponzore voljne da plate njihovo mesto, pa vest o nemogućnosti da se nađe neko ko bi spasao Manor nije toliko šokantna.

Nova pravila za ovogodišnji šampionat, koja su najavljena još pre više od godinu dana, na prvi pogled nisu promenila odnos snaga u Formuli 1, ali jesu ubrzala bolide. Mercedes bi ponovo trebalo da bude tim koji će svi želeti da pobede, Luis Hamilton se očekivano ponovo smatra za glavnog favorita za titulu, samo što će mesto u garaži uz njega zauzeti Valteri Botas, a ne Rozberg.

Lars Baron/Bongarts/Getty Images

Predsezonska testiranja ukazuju da je Ferari uspeo da smanji svoj zaostatak u odnosu na nemački tim, neki kažu u pretekne, kao i da je Red Bul blizu. Međutim, testovi koliko otkrivaju, toliko i skrivaju neke stvari, pa se često se dešava da timovi ne odaju sve tajne pre nego što sezona počne. Zbog toga ćemo pravi odnos snaga moći da naslutimo tek na otvaranju sezone – Velikoj nagradi Australije, koja je zakazana za nedelju.

Međutim, zbog specifičnosti staze „Albert park“, rezultati na njoj ponekad umeju i da zavaraju. Setimo se samo situacije od pre tri godine, kada su Kevin Magnusen i Dženson Baton zauzeli drugo i treće mesto iza Rozberga, a potom se do kraja sezone nijednom nisu našli na podijumu. Ipak, očekuje se da će Vilijams, Toro Roso, Reno, Fors Indija i Has vrebati svoju šansu, a veliki su izgledi da još jedna problematična sezona čeka vozače Meklarena i Zaubera.

Život posle Bernija

Još pre nego što je Eklston smenjen, bilo je jasno da neće moći da ga zameni jedan čovek. Mesto izvršnog direktora preuzeo je Čejs Keri, koji je paralelno potpredsednik kompanije „21st Century Fox“, a u radu mu pomažu Ros Bron kao sportski direktor i Šon Brečes, koji je imenovan za komercijalnog direktora.

Mark Thompson/Getty Images

86-godišnjem Eklstonu je data titula počasnog predsednika, a uz to će biti savetnik pri Upravnom odboru. Uprkos tome, doskorašnji prvi čovek Formule 1 je poslednjih nedelja više puta istakao da novi vlasnici žele da izbrišu njegovu istoriju. To je ponovio i pošto je otkriveno da je Ferari dobio bonus od 100 miliona dolara kao bonus za to što je u šampionatu od samog starta.

Iz „Liberti medije“ su čak najavili da će prestati sa praksom da nagrađuju timove u skladu sa pozicijom koju zauzmu u konkurenciji konstruktora, ali za sada nema zvanične potvrde da će se tako nešto desiti. U stvari, nema konkretnih naznaka koliko će se Formula 1 promeniti u eri posle Bernija, pošto je prošlo tek dva meseca.

Međutim, neke sitnice su već promenjene, pa je tako timovima data veća sloboda oko onoga što kače na društvene mreže. Ranije nisu smeli da objave nikakve video snimke koji su snimljeni na stazi ili padoku, ali su konačno dobili zeleno svetlo da navijačima daju malo bolji uvid u to šta se dešava iza kulisa.

Novi vlasnici jasno žele da vrate Formuli 1 popularnost kakvu je nekada imala, a to će pokušati da urade delom time što će kalendar zasnivati na legendarnim trkama. Izvesno je da će se raditi i na novom proboju u Sjedinjenim Država, zbog činjenice da upravo odatle dolaze, ali ćemo morati da pričekamo neko vreme da bismo dobili pravu sliku.

Osvrt na Rozbergovo povlačenje

Prvi put od 1994. godine, šampion Formule 1 neće braniti titulu osvojenu sezonu ranije. Tada je takav slučaj bio sa Alenom Prostom posle njegovog četvrtog naslova prvaka, a sada je došao red na Rozberga. Nemački automobilista je iznenadio javnost odlukom o povlačenju samo pet dana pošto je ostvario najveći uspeh svoje karijere. Ali, kada se pogleda malo dublje, njegova odluka nije uopšte toliko šokantna.

Lars Baron/Bongarts/Getty Images

Niko Rozberg nikada nije vozio Formulu 1 zbog novca, vozio ju je da bi pokazao da može. Od rođenja, ljudi su ga gledali najviše kao sina Kekea Rozberga, svetskog šampiona iz 1982. godine. To ga je pratilo sve do 27. novembra, kada je i sam osvojio titulu. Nekoga bi takav uspeh naterao da želi još više, ali njega ne, ta jedna titula je bila dovoljna.

Ipak, njegova odluka je imala velike posledice po Mercedes. Nemački tim je do tog trenutka imao vozače za naredne dve sezone i odjednom se našao u situaciji da traži zamenu, iako su sve približno dobre bile već zauzete. U nedeljama koje su sledile, Mercedes je potegao sve veze, zvao praktično sve slobodne i zauzete vozače i rešenje je nađeno u Botasu.

Finac je imao ugovor sa Vilijamsom, ali britanski tim nije želeo da stane na put njegovoj šansi da dobije bolid koji bi mogao da mu omogući da se bori za titulu. Da bi to bilo moguće, legendarna ekipa je morala da privoli Felipea Masu da se vrati iz penzije, iako je još u septembru najavio da mu je prošla sezona bila i poslednja. Ipak, svako ima pravo da se predomisli, čak i neko ko se istinski već oprostio od Formule 1.

Ulazak u novu ’novu’ eru

Nije tajna da je Formula 1 još pre nekog vremena izgubila svoj put, a da bi se vratila na njega smišljena su nova pravila koja bi trebalo da ubrzaju bolide. Cilj je da u nekom trenutku vremena po krugu budu brža za po pet sekundi, a testiranja nagoveštavaju da je napravljen veliki korak po tom pitanju.

Dan Istitene/Getty Images

Kada se upoređuju vremena postignuta prošle godine na stazi „Katalunja“ i početkom ovog meseca, razlika je oko četiri sekunde, što u Formuli 1 nije malo. Sad, teško je pretpostaviti da li će krugovi biti toliko brži i na ostalim stazama, ali čini se da su napravljeni pravi koraci da bi Formula 1 ponovo bila daleko ispred svih ostalih kategorija.

Na prvi pogled, jasno je da su novi bolidi duži i širi od prošlogodišnjih, pneumatici su širi i trebalo bi da omoguće bolje mehaničko prijanjanje. Ipak, upravo zbog njihove širine, timovi su već najavili da će stajanja u boksu trajati nešto duže nego što je slučaj bio prethodnih godina. Najbržu zamenu pneumatika izveli su mehaničari Vilijamsa na prošlogodišnjoj trci u Bakuu, kada se Masa u boksu zadržao samo jednu sekundu i 89 stotinki.

Osim promena u dužini i širini bolida, zadnje krilo je spušteno i pomereno unazad, zadnji difuzori su veći i duži, a vraćen je i poklopac motora koji podseća na ajkulino peraje, pa ga mnogi tako i zovu. Minimalna težina bolida povećana je na 722 kilograma, a mnogi vozači su tokom zime radili posebno na fizičkoj spremi, pošto će ovogodišnji modeli brzo razotkriti one koji nisu spremni.

Prelazni rok

Rozbergovo povlačenje i Botasov dolazak u Mercedes definitivno su obeležili takozvani prelazni rok u Formuli 1, iako je on za nemački tim još prošlog leta bio završen. Finac je potpisao jednogodišnji ugovor sa trostrukim uzastopnim šampionom Formule 1, a na njegovo mesto u Vilijamsu vratio se Masa, koji se povukao prošle sezone. Prethodno je bilo planirano da mladi Kanađanin Lens Strol zameni Brazilca, ali je aktuelni šampion zakomplikovao situaciju.

Charles Coates/Getty Images

Strol je jedan od dvojice debitanata u ovogodišnjem šampionatu, a drugi je Stofel Vandorne, koji će braniti boje Meklarena, uz Fernanda Alonsa. Belgijski automobilista je već debitovao u Formuli 1, pošto je na prošlogodišnjoj Velikoj nagradi Bahreina menjao Alonsa, koji je na otvaranju sezone imao težak udes na stazi „Albert park“. Vandorne je u tim stigao pošto je Dženson Baton odlučio da napravi pauzu, a potom je najavio da se oprostio od Formule 1.

Jedan od najzanimljivijih transfera sigurno je prelazak Nika Hilkenberga iz Fors Indije u Reno. Nemački vozač od debija u Formuli 1 2010. godine čeka da dobije šansu u nekom većem timu, a pošto Reno bi verovatno mogao da bude to za njega, ali samo ako bude strpljiv. Hilkenberga je u timu zamenio Esteban Okon, koji je prošle godine vozio za Manor.

Uz nemačkog automobilistu, boje francuskog tima braniće Džolion Palmer, pošto je Kevin Magnusen odbio da produži ugovor i prešao u Has. Tokom zime, viđen je i prelazak Paskala Verlajna iz Manora u Zauber, gde je zamenio Felipea Nasra, koji je tako ostao bez mesta u Formuli 1 posle dve sezone.

Favoriti

Ako bismo gledali prethodne tri sezone, rekli bismo da će vozači Mercedesa voditi usamljenu borbu na vrhu, ali nije sve tako jednostavno. Iako su se okolnosti posle Rozbergove titule promenile, jedna stvar nije, a to je da Luisa Hamiltona gotovo svi smatraju za glavnog favorita za titulu, osim njega samog. Britanac je pred sam početak sezone prebacio loptu na Ferarijev deo terena, ali, srećom, akcija na stazi počinje veoma brzo, pa ćemo tako dobiti i neke odgovore.

Clive Mason/Getty Images

Može se reći da Hamilton prošle godine nije imao sreće, ali i da je sam sebe koštao mnogo bodova. Problemi sa pouzdanošću njegovog bolida su svima koji su verno pratili Formulu 1 i te kako poznati, isto kao i činjenica koliko je pozicija izgubio zbog svojih loših startova. Na poslednje četiri trke bio je nezaustavljiv, ali jedino što je mogao da učini bilo je da smanji svoj zaostatak u odnosu na Rozberga na pet bodova.

Izgubljena titula sigurno je veliki motiv za trostrukog svetskog šampionata, koji je više puta istakao da pred sobom ima jasan cilj, a to je da se vrati na tron. Možda bismo u njegovom slučaju mogli da vidimo sličnu situaciju kao sa Markom Markesom prošle godine – da je bilo potrebno da izgubi titulu da bi je osvojio naredne sezone. U poslednje tri sezone, glavni rival mu je bio timski kolega, a ako se nastavi takav niz, najveća pretnja biće mu Botas.

Finski automobilista je u poslednje četiri sezone vozio za Vilijams, a najbolji rezultat mu je drugo mesto koje je zauzeo u Britaniji i Nemačkoj 2014. godine. Iako još nije osetio slast pobede, zbog Mercedesove dominacije poslednjih godina, Botas mora da bude svrstan među favorite za titulu, uprkos tome što se prvi put susreće sa pritiskom koji donosi mesto u šampionskom timu.

Charles Coates/Getty Images

Mnoge svojom vožnjom podseća na Miku Hakinena, strpljivo je čekao na bolid kakav je njegov sunarodnik imao u Meklarenu, a izgleda da je svoju šansu dočekao. Botas je sa Mercedesom potpisao jednogodišnji ugovor, pa će mu to biti još jedan od motiva da pokaže da nije slučajno izabran da nasledi svetskog šampiona. Poslednji vozač koji se susreo sa takvim pritiskom Dejmon Hil, koji je u svojoj trećoj sezoni u Vilijamsu, posle Prostovog povlačenja, osvojio titulu.

Prošle sezone, vozači Red Bula jedini su pored Hamiltona i Rozberga uspeli da se nađu na najvišem stepeniku pobedničkog postolja. Maksu Ferstapenu je to pošlo za rukom već na svom debiju u austrijskom timu, na Velikoj nagradi Španije, dok je Danijel Rikardo morao da čeka nešto duže. Imao je sjajnu šansu da to učini u Monte Karlu, ali ga je greška tima koštala pobede, da bi sve nadoknadio na stazi „Sepang“.

Pred dolazak u Melburn, Rikardo je rekao da je zaostatak Red Bula u odnosu na Mercedes manji od pola sekunde. Međutim, ono što nije spomenuo je to da je austrijski tim pred početak ovogodišnjeg šampionata treći po pitanju šansi, pošto je ispred i Ferari. Australijski vozač je prošle godine bio najbolji među vozačima koji nisu Mercedesovi, a čeka ga težak posao ako želi da to i ostane ili bude još bolji.

Mark Thompson/Getty Images

Rikardo je na putu do trećeg mesta izvojevao malu pobedu time što je bio bolji od Ferstapena, za kojeg su svi mislili da će biti ubedljiv protiv svog timskog kolege posle trijumfa na „Katalunji“. Mladi Holanđanin je mnogo puta do sada pokazao zašto je poseban, ali da bi bio u konkurenciji za titulu moraće da bude mnogo konstantniji nego prošle godine, kada je zauzeo peto mesto u generalnom poretku. Obojica vozača Red Bula imaju svoje šanse, ali će zavisiti od svojih rivala, ali i pouzdanosti Renoovog motora.

Ako za nekoga može da se kaže da je vredno radio tokom zime, to je Ferari. Italijanski tim iza sebe ima izuzetno razočaravajuću sezonu, tokom koje ni Kimi Raikonen, ni Sebastijan Fetel nisu uspeli da dođu do pobede. Tokom ovogodišnjeg šampionata, glavni cilj italijanskog tima sigurno će biti povratak na pobednički kolosek, a ukoliko bude moguće i nešto više, rado će to prihvatiti.

Tim koji je u Formuli 1 od njenog samog početka poslednju titulu osvojio je još pre deset godina, kada je Raikonen postao šampion. Dugo nismo videli ’Ledenog’ tako motivisanog, a pokazatelj za to su njegova vremena tokom testiranja na stazi „Katalunja“. Finac je imao najbrži krug na kraju osam dana akcije, a svi znamo da kod njega motivacija može da napravi čuda.

Dan Istitene/Getty Images

Na drugoj strani garaže od Raikonena ponovo će biti Fetel, koji ne krije da je očekivao mnogo bolje rezultate od prelaska u Ferari posle četiri titule u Red Bulu. Iskustvo osvajanja titula nemačkom automobilisti biće od koristi u slučaju da se stvarno ispostavi da je italijanski tim napravio bolid koji može da parira Mercedesovom. U tom slučaju, njegove šanse su čak i veće nego Raikonenove.

Ko čeka svoju šansu?

Među ostalim timovima, izdvaja se Vilijams, koji je tokom testiranja pokazao da ima potencijalno dobar bolid. Međutim, ne treba zaboraviti ni činjenicu da je slična situacija bila pre tri godine, ali su Masa i Botas tada najdalje stigli do drugog mesta, a za nešto više nisu imali ni pravu šansu.

Brazilac se vratio iz penzije, koja nije dugo trajala, ali je na stazi pokazao da je i dalje željan uspeha. Masa je, međutim, i dalje senka vozača kakav je bio do nesreće koju je imao tokom kvalifikacija za Veliku nagradu Mađarske 2009. godine. Zbog toga bi od njega trebalo očekivati neke trenutke sjaja, ali ne stalne borbe za podijume.

Dan Istitene/Getty Images

Masin glavni zadatak ove sezone biće da se postara da njegov novi timski kolega Lens Strol uči od njega. Britanski tim je iznenadio sve time što je izabrao baš 19-godišnjeg Kanađanina kao zamenu za Masu, u trenutku kada se povukao, a još se nije ni pojavila mogućnost da Botas ode.

Strol je sin kanadskog milijardera, što su mnogi iskoristili kao priliku da kažu da je platio svoje mesto, što su iz Vilijamsa negirali. Ali, novac nije taj koji će voziti bolid, već mladi Strol, pa će vrlo brzo morati da napreduje ako žele da ga pamte po nečemu drugom osim po tome čiji je sin.

Za Vilijamsom ne zaostaju ni Toro Roso i Fors Indija. Obe ekipe imaju izuzetno zanimljive vozačke postave, ali se među tom četvoricom vozača izdvaja Karlos Sains junior. Mladi Španac je treću sezonu u Formuli 1, prvu je proveo u senci svog tadašnjeg timskog kolege Maksa Ferstapena, a posle njegovog prelaska u Red Bul kao da se oslobodi. Svi se nadaju da će i on pokazati da nije samo sin svog oca – dvostrukog svetskog šampiona Karlosa Sainsa, a iako se ne očekuju spektakularni rezultati od njega, ono što bi trebalo da uradi jeste da mnogo bolje koristi svoje šanse.

Mark Thompson/Getty Images

Uz Sainsa će u timu ponovo biti Danil Kvjat, koji se vratio u Toro Roso kada je Ferstapen prekomandovan u Red Bul. Mladi Rus jeste napravio nekoliko grešaka na početku prošle sezone, ali one nisu bile toliko velike da bi zaslužio onako okrutan zaokret od 180 stepeni austrijskog tima, iako je bilo jasno da se čeka samo trenutak da bi Ferstapenu bila data bolja prilika. Kvjat je dostojanstveno prihvatio sve što se desilo, bilo mu je potrebno vreme da pronađe pravi ritam, a na kraju je to učinio i sva je prilika da je pronašao i novu motivaciju, što je dobro i za njega i za ljubitelje Formule 1.

Fors Indija je zadržala Serhija Peresa, a dovela Estebana Okona, koji je došao u tim umesto Nika Hilkenberga. Peres od svoje debitantske sezone imao uspone i padove, ali je u drugom delu prošlogodišnjeg šampionata konačno pronašao svoj ritam. Od Velike nagrade Nemačke, pa sve do zatvaranja sezone na svakoj trci je osvajao bodove, pa je pitanje može li da nastavi taj niz. Ono što bi moglo da mu stane na put je to kako nova pravila izuzetno utiču na njega jer je otkrio da je posle testiranja izgubio dva kilograma.

Okon je u Formuli 1 debitovao prošle godine, posle letnje pauze, na trci u Belgiji, kada mu je Mercedes ’sredio’ mesto u Manoru. Mladi Francuz nije osvojio nijedan bod na devet trka, na koliko je vozio, ali je na poslednje dve stigao veoma blizu. Okon je deo Mercedesovog razvojnog programa vozača i to mu je pomoglo da osigura mesto u indijskom timu, ali je jedan od razloga i to što je imao neke impresivne vožnje u bolidu koji je bio nekoliko klasa ispod svih ostalih.

Charles Coates/Getty Images

Jedan od timova na koji treba obratiti pažnju je i Reno. Od povratka francuske kompanije kao fabričke ekipe prošle godine jasan je jedan cilj, a to je povratak na staze stare slave na kojima je bio pre više od decenije. Na to ukazuje i angažovanje Hilkenberga, koji važi za jednog od najspremnijih vozača u celom šampionatu, a koji nikako nije uspeo da dobije pravu priliku.

Nemački vozač je pre debija u Formuli 1 2010. godine bio impresivan u GP2 seriji, ali ako se izuzme Vilijams u njegovoj prvoj sezoni, potom je vozio samo za manje timove – Fors Indiju i Zauber. Zna se da ga je Ferari u jednom trenutku želeo, ali je i na kraju odustao od njega, a da li je Reno Hilkenbergova šansa koju je toliko dugo čekao vrlo brzo ćemo saznati.

Njegov timski kolega biće Džolion Palmer, koji je drugu godinu zaredom ostao u Renou. Britanac je tokom debitantske sezone osvojio samo jedan bod, a na većini trka se praktično nije ni video. Reno ga je zadržao pošto je Kevin Magnusen odbio da produži ugovor, pa je možda pravo pitanje da li je tim možda trebalo da potraži neko bolje rešenje.

Mark Thompson/Getty Images

Pošto je odbio Reno, Magnusen je prihvatio ponudu Hasa, koji je prošle godine ušao u šampionat Formule 1. Američki tim je zadržao Romana Grožana, koji je bio impresivan prošle godine, osvojivši 29 bodova. Najbolji rezultat bilo mu je peto mesto u Bahreinu, na drugoj trci svog tima u šampionatu, samo dve nedelje pošto je bio šesti na otvaranju sezone. Magnusen i Grožan čine izuzetno zanimljivu vozačku postavu, na testiranjima su bili poprilično dobri, samo to još moraju da prenesu na trkačke vikende.

Ostala su nam još dva tima – Meklaren i Zauber. Malo je i čudno britansku ekipu ostavljati za kraj, ali, iskreno, nije zaslužila da bude pomenuta ranije. Od nove ere sa Hondom, Meklaren sve manje liči na sebe, a iako se od treće sezone očekivalo mnogo, čini se da je napravljen korak unazad u odnosu na prošlu godinu. Tokom predsezonskih testiranja nije bilo dana da Alonso ili Vandorne nisu imali neke probleme, a svi oni su na neki način imali veze sa Hondom.

Ko zna, možda je Meklaren napravio neko čudo u poslednje dve nedelje, ali po Alonsovim rečima, čini se da nije. Španac je definitivno pod većim pritiskom, svoju treću titulu juri već 11. godinu, a sada ima i novog timskog kolegu, koji ga je odlično zamenio prošle godine u Bahreinu, kada je bio deseti. Britanski tim je, inače, između dve sezone pretrpeo mnogo veće izmene od Batonovog odlaska i Vandorneovog dolaska, pošto je Ron Denis napustio čelo tima. Na njegovo mesto je došao Zak Braun, a ostaje da se vidi u kom pravcu će on odvesti legendarnu ekipu. Još jedna promena je bolje uočljiva, pošto je bolid Meklarena sada narandžasto-crn.

Dan Istitene/Getty Images

Od trenutno postojećih timova, Zauber je prošle godine bio najlošije plasiran, pošto je iza njega bio samo Manor, koji više ne postoji. Markus Erikson je ostao treću godinu u timu, dok je na mesto Felipea Nasra stigao Paskal Verlajn, kojeg je Mercedes udomio u švajcarskoj ekipi. Verlajnov potencijal je izvesno veći od Eriksonovog, ali Šveđanina nikako ne treba potceniti.

20 trka – od Australije do Abu Dabija

Ovogodišnji šampionat Formule 1 brojaće 20 trka, jednu manje u odnosu na prošlu sezonu, pošto je Velika nagrada Nemačke ostala bez mesta u kalendaru. Ta trka je ove godine trebalo da bude održana na „Nirburgringu“, ali nije postignut dogovor po kojem bi bila prebačena na „Hokenhajmu“ sa menadžmentom Formule 1.

Jedna od najuočljivijih promena je to što trka na ulicama Bakua nije više Velika nagrada Evrope, već Velika nagrada Azerbejdžana. I posle prošlogodišnjeg podudaranja sa legendarnom trkom 24 časa Le Mana, ta trka je pomerena da bi se takva situacija izbegla. Gotovo sve trke idu redom kao prošle godine, samo su one u Kini i Bahreinu zamenile mesta.

Kalendar Formule 1 za 2017. godinu:
26. mart Velika nagrada Australije (Albert Park)
9. april Velika nagrada Kine (Šangaj)
16. april Velika nagrada Bahreina (Sakir)
30. april Velika nagrada Rusije (Soči)
14. maj Velika nagrada Španije (Katalunja)
28. maj Velika nagrada Monaka (Monte Karlo)
11. jun Velika nagrada Kanade (Žil Vilnev)
25. jun Velika nagrada Evrope (Baku)
9. jul Velika nagrada Austrije (Red Bul ring)
16. jul Velika nagrada Britanije (Silverston)
30. jul Velika nagrada Mađarske (Hungaroring)
27. avgust Velika nagrada Belgije (Spa Frankošamp)
3. septembar Velika nagrada Italije (Monca)
17. septembar Velika nagrada Singapura (Marina bej)
1. oktobar Velika nagrada Malezije (Sepang)
8. oktobar Velika nagrada Japana (Suzuka)
22. oktobar Velika nagrada SAD (Ostin)
29. oktobar Velika nagrada Meksika (Ermanos Rodriges)
12. novembar Velika nagrada Brazila (Interlagos)
26. novembar Velika nagrada Abu Dabija (Jas marina)

Na našem sajtu možete da pročitate i najavu nove sezone Moto GP šampionata i priču o debitantima u kraljevskoj klasi, kao i da poslušate podkast koji je posvećen dvotočkašima. Preporučujemo vam i tekst posvećen Džonu Sartizu, jedinom čoveku koji je osvojio titule svetskog šampiona u motociklizmu i Formuli 1.