Srbija bez evroligaša prvi put od 2001. godine?

Euroleague 15. apr 20182:49 > 3:09
Crvena zvezda mt:s

Porazom u finalnoj seriji ABA lige Crvena zvezda izgubila je pravo da se takmiči u Evroligi naredne sezone, bar ako se gledaju do sada poznati uslovi da samo šampion regionalnog takmičenja obezbeđuje igranje u eliti, što će biti prvi put da Srbija nema predstavnika posle mnogo godina.

Tačnije od sezone 2000/1. Tada je samo Budućnost učestvovala u Evroligi. To je inače bilo inauguraciono takmičenje pod ULEB, a tada najbolji srpski predstavnik u zajednici Srbije i Crne Gore Partizan odabrao je da učestvuje u FIBA Suproligi, koja je bila pandam ULEB Evroligi. U tom takmičenju između ostalih su igrali i Panatinaikos, Makabi, CSKA, Efes Pilsen. Stoga, teško se može govoriti da su srpski klubovi i tada bili bez elite, tako da je najrealnije uzeti kao godinu u kojoj poslednji put nisu igrali najjače takmičenje na Starom kontinentu sezona 1995/96. kada Partizan nije prošao kvalifikacije izgubivši od Benfike.

Inače od kada je ULEB dobio rat sa FIBA i najbolji evropski klubovi se priklonili Evroligi od tada i srpski klubovi redovno učestvuju. Samo u sezoni 2013/14. bilo je dovedeno u pitanje učešće srpskih klubova u Evroligi. Tada je važilo pravilo da finalisti obezbeđuju direktan plasman, a bolja ekipa iz ligaškog dela između dva poražena polufinalista igra kvalifikacije. Dogodilo se da finale u Beogradu, uprkos očekivanjima, igraju Cibona i Cedevita, dok je Zvezda po ranije predviđenim pravilima morala da ide u kvalifikacije. Ipak, dogodio se obrt, Cibona je odustala i Evroliga je uputila Crvenoj zvezdi specijalnu pozivnicu, tako da se ni tada nije prekinuo niz učestvovanja srpskih klubova u elitnim košarkaškim klupskim takmičenjima.

Budućnost je na terenu zaslužila plasman u Evroligu, ali u bliskoj prošlosti to nije uvek bila garancija učestvovanja u istoj. Ono što se ovih dana, ali ne samo ovih dana već i unazad nekoliko sezona, spominje kao otežavajuća okolnost za Podgoričane, je činjenica da Morača nema potreban kapacitet od 5.000 sedećih mesta i da bi zbog toga mogli da ne dobiju licencu za takmičenje u Evroligi. Ne bi to bio prvi put u bliskoj prošlosti odnosa Evrolige i ABA lige. Spomenut je primer Cibone, koja se doduše sama povukla zbog finansijskih problema, ali mnogo sličniji primer Budućnosti je primer Igokee i Radničkog iz Kragujevca koji je bio aktuelan u sezoni 2012/13. Tada je Igokea zauzela prvo mesto u ligaškom delu, a pravilo je glasilo da šampion i pobednik ligaškog dela (ukoliko je to jedna ista ekipa sledi drugi iz ligaškog dela) obezbeđuju direktan plasman u Evroligu. Kako je Igokea po tom pravilu bila siguran učesnik, Evroliga je promenila pravilo neposredno pred Fajnal for u kojem su se odlučili da ipak finalisti igraju Evroligu. Partizan i Crvena zvezda su pobedili u polufinalu Igokeu i Radnički iz Kragujevca a nešto kasnije iz Barselone je stiglo tumačenje po kojem svejedno Igokea i Radnički nisu zadovoljavali osnovne uslove za učešće u Evroligi oko kapaciteta dvorane, odnosno blizini aerodroma.

Ostaje da se vidi u narednim danima da li će Budućnost ipak iskoristiti zasluženu nagradu ili će ponovo uslovi koštati nekog Abaligaša da zaigra u Evroligi. U tom slučaju Evroliga ima pravo da da vajld kard a ako bi ona išla na Jadran prva u redu je svakako Crvena zvezda.