1973: Hrabrost, prvenac i rađanje šampionske Juge

Skener 25. avg 20171:01 > 1:13
Andrew D. Bernstein/NBAE via Getty Images

Konačno je došao i taj dan... Dan kada je okončana dominacija sovjetskih košarkaša i dan kada je Jugoslavija prvi put postala šampion Evrope.

Moćna “zbornaja” Starim kontinentom vladala je punih 20 godina, od 1951. do 1971, odnosno osam puta uzastopno bila šampion, ali 6. oktobra 1973, u Barseloni, tom prelepom gradu, Jugoslavija je počela da piše nove stranice istorije evropske košarke.

Bez poraza, superiorno, „plavi” su napokon, posle četiri osvojena srebra (porazi u finalu od SSSR 1961, 1965, 1969. i 1971) i jedne bronzane medalje (1963), ugrabili najsjajnije odličje, domaćin je bio drugi, a Sovjeti tek treći.

Ekipa je maestralno vodio Mirko Novosel, koji je imao hrabrosti da u tim „ubaci“ 19-godišnjeg Dragana Kićanovića, nešto starijeg Dražena Dalipagića (21), kao i Zorana Slavnića, koga je njegov prethodnih Ranko Žeravica uporno zaobilazio.

Jugoslavija je u finalu lako pobedila Španiju sa 78:67 i posle zlata sa Svetskog šampionata 1970. u Ljubljani osvojila drugu zlatnu medalju u istoriji.

U grupnoj fazi takmičenja Jugoslavija je odigrala taman onoliko koliko je bilo potrebno da se ostvari maksimalan učinak, a od pet trijumfa najubedljiviji je bio protiv Grčke – 84:68. Ostale četiri pobede „plavi“ su ostvarili protiv Španije, Bugarske, Italije u produžetku i Francuske.

Novoselov tim u polufinalu je čekao Čehoslovačku i prosto je demolirao sa 96:71, dok je Španija u drugom polufinalu iznenadila Sovjetski Savez sa 80:76.

Finale je odigrano u Barseloni, pred 8.000 uglavnom domaćih navijača, ali već posle prvog poluvremna Novoselova „kaznena ekspedicija“ je ubedljivo vodila – 43:31. Kasnije je bilo i +20… Sa 23 poena Krešimir Ćosić, koji je našao mesto u idealnoj postavio prvenstva, bio je centralna figura utakmice, a odličan je bio i Zoran Slavnić sa 12 poena.

https://youtube.com/watch?v=U2dcPAzokMA

Pored pomenutih Kićanovića, Dalipagića, Žižića i Slavnića istorijski uspeh ostvarili su: Nikola Plećaš, Željko Jerkov, Vinko Jelovac, Damir Šolman, Rato Tvrdić, Milun Marović, Žarko Knežević i Dragan Tvigi Ivković.

Posle Barselone usledila je dominacija jugoslovenske košarke. Titula je odbranjena 1975. u Beogradu i dve godine kasnije u Liježu.

Vremeplov

1949: Zbunjenom posleratnom Evropom zavladao Egipat?!