Zastrašujuće SP: Atletičari obeshrabreni u Dohi

Atletika 30. sep 20194:58 > 5:08
Alexander Hassenstein, Getty Images Sport

Svetsko atletsko prvenstvo u Dohi otvoreno je maratonom u ženskoj konkurenciji i već je tada u svetskim medijima dobilo epitet "katastrofalnog".

Prvu medalju na Svetskom prvenstvu u atletici koje se održava u Dohi osvojila je maratonka Rut Čepngetič, ali više se nego o njenoj medalji priča o paklenim uslovima u kojima je trčan maraton.

Bilo je prilično šokantno pratiti ženski maraton u subotu. Čak 28 takmičarki, od 68 koliko ih je trku započelo, odustalo je tokom trke. Mnoge od njih zatražile su pomoć jer su pale ili zbog iscrpljenosti nisu mogle samostalno da stignu do cilja gde su mogle da dobiju lekarsku pomoć.

Maraton je počeo u ranim jutarnjim časovima po lokalnom vremenu kako bi se izbegle visoke temperature, ali i ovako je živa u termometru prelazila 30 podeok. Vlažnost vazduha bila je preko 80 odsto što je bilo još i gore od visoke temperature.

Povezano

Rut Čepngetič do zlata je došla u vremenu dva sata, 32 minuta i 43 sekunde i ovo je najsporije istrčana maratonska ženska trka u istoriji svetskih šampionata. Dok je davala izjave za medije, kolabirala je pred kamerama.

Mnoge atletičarke koje su uspele da završe trku posle su izjavile kako se kaju što nisu odustale i gotovo su sve zadržane u bolnici nakon trke koju su gotovo svi ocenili kao „veoma opasnu“.

„Vlažnost vazduha je ubitačna. Ne postoji vazduh koji možete da udahnete. Bila sam ubeđena da neću uspeti da završim trku“, rekla je petoplasirana Beloruskinja Volha Mazuronak.

„Ovo je pokazivanje vrhunskog nepoštovanja prema atletičarima. Veliki broj visokih zvaničnika ovog sporta seo je zajedno i odlučio da bi baš bilo lepo da ovde bude održano Svetsko prvenstvo. Sigurna sam da većina njih sada mirno spava negde u hladnoj i prijatnoj sobi“, dodala je ona.

Alexander Hassenstein, Getty Images Sport

Devetoplasirana Kanađanka Lindzi Tesije rekla je da je imala zastrašujuće iskustvo:

„Vidiš nekoga kako pada i ne možeš ništa, zastrašujuće je. Znaš da na sledećem kilometru to možeš da budeš ti. Možda čak i za samo 500 metara. Zaista strašno. Zastrašujuće i obeshrabrujuće iskustvo. Zato sam beskrajno srećna što sam uopšte završila trku“.

Bez obzira na sve što se dešavalo, na odistajanja, kolabiranja i ocenu da su imale zastrašujuće iskustvo, Međunarodna atletska federacija saopštenjem je atletičarkama dala do znanja da stoji iza svoje odluke.

U saopštenju krovna atletska organizacija navodi da je jasno da je maraton održan „u izazovnim vremenskim uslovima“, ali i da nije bilo slučajeva infarkta i zastoja rada srca i da su lekari „odlično reagovali na licu mesta“.

Čak 30 trkačica prilimo je lekarsku pomoć, ali iz IAAF kažu da je „samo mali broj njih zadržan na posmatranju, a samo jedna atletičarka primljena je u bolnicu i puštena kasnije“.

Iz IAAF su otišli i korak dalje, pa su uslove u Dohi uporedili sa onima sa šampionata iz Tokija 1991. ili Moskve 2013. godine.

Nikome nije važno što su ti i takvi uslovi u vlažnom vazduhu ugušili nade desetina sportistkinja da na Svetskom prvenstvu zabeleže svoj najbolji rezultat.

Alexander Hassenstein, Getty Images Sport

Samim organizatorima u Dohi katastrofa na ženskom maratonu nije jedini problem. Stadion na kome se održava takmičenje prilično je prazan, poseta je ocenjena kao razočaravajuća.

„Čak je i onima koji to ne govore glasno jasno da je ovo katastrofa. Nikoga nema na tribinama, temperatura nije prilagođena, juče je 30 žena odustalo od maratona. Da nije lične strasti i želje, bojkotovao bih ovo prvenstvo sigurno. Jasno je da atletilari nisu bili na prvom mestu kada je doneta odluka da prvenstvo bude ovde. Sada je na nama da se ne ponašamo kao razmažene princeze iako nemamo ni blizu dobre uslove da damo svoj maksimum“, rekao je svetski rekorder u desetoboju Kevin Majer.

Iz Međunarodne atletske federacije ponovili su ranije data uveravaja da su „uradili sve što su mogli“ kako bi umanjili rizike izazvane vrućinom na trkama na duge staze, ali to se odnosi na povećan broj stanica sa vodom, veći broj lekara i savete trkačima kako da se spreme za trku. Ne i kako da je istrče do kraja ako ne mogu da dišu.