Gigant na aparatima: Šta će biti sa Partizanom?

Skener 11. jun 201712:27 > 12:34
Košarkaški savez Srbije

Kraj utakmice u Železniku – kraj još jedne Partizanove sezone bez trofeja. Kapiten Novica Veličković raspravlja se sa trenerom FMP Dušanom Alimpijevićem i u apsolutnoj nemoći svog tima traži neke odgovore…

ABA/Cedevita/Marin Sušić

U isto vreme njegovi saigrači potpuno mirni, gledaju u prazno i čekaju Novicu da poslednji put u sezoni otpozdrave praznim tribinama dvorane u Železniku.

U ovih nekoliko tužnih kadrova po navijače kluba iz Humske može da stane i kompletna sezona u kojoj je Partizan imao iskusnog asa, uvek spremnog da se „pobije“, i gomilu igrača koji su spletom (ne)srećnih okolnosti dobili šansu da obuku dres najtrofejnijeg srpskog kluba.

Eliminacija od FMP bila je samo kulminacija još jedne nedorečene Partizanove sezone, sa timom daleko od renomea nekadašnjeg pravak Evrope i grupom igrača sa očiglednim limitima. Trener Aleksandar Džikić prošlog leta imao je odrešene ruke u selektiranju tima, doveo je ono što je sa ograničenim budžetom mogao, verovao je u svoj rad i u ABA ligi ostvario rezultate iznad svih očekivanja.

Međutim, kako je vreme prolazilo crno-beli balon bio je sve izduvaniji. Običan gledalac imao je uvid u samo ono što se dešava na terenu, međutim, na krajnji izgled tima iz Humske uticaj je imala kompletna situacija u klubu.

Šta je bilo, bilo je, ali navijačima Partizana je mnogo bitnije šta će biti sa klubom koji nisu napustili ni u najtežim trenucima i koji je i dalje u ogromnim finansijskim problemima.

Predsednik Nikola Peković došao je pre dva leta kao spasilac, neko ko će „pogurati“ Parni valjak. U amanet je dobio urušenog giganta, nagomilane dugove, rasturenu ekipu… Prvi potez bio je rastanak sa Duškom Vujoševićem i ova hrabra odluka bila je potvrda da je čovek koji je crno-bele i ranije finansijski pomagao spreman na sve. Bio je 8. septembar 2015. godine.

FK Partizan

U junu 2017. Peković je daleko od kluba iako je formalno i dalje prvi čovek Partizana. Oni dobro obavešteni u dešavanja u Humskoj kažu da je poslednji put utakmici crno-belih prisustvovao 22. februara, u revanšu 1/16 finala FIBA Lige šampiona protiv PAOK, a u klupske prostorije nije kročio još duže.

Šta se dogodilo, gde je nestao onaj žar da se klub koji ga je lansirao u sam svetski krem vrati na stare staze, niko ne zna…injenica je da se u međuvremenu ostvario kao otac, a poslednjih meseci uglavnom živi na relaciji Zlatibor – Pljevlja. U Beogradu je vrlo retko.

U Pekovićevom odsustvu gotovo kompletno funkcionisanje kluba palo je na leđa potpredsednika Milana Iskrina. I pored nadljudskih napora da obezbedi iole normalan život kluba iz Humske nije tajna da su igrači dan pred revanš utakmicu polufinala plej-ofa protiv FMP primili prvu platu još od januara. Do januara su je dobijali skoro u dan. Baš negde u to vreme i Peković „nestaje“.

Istekao je ugovor sa generalnim sponzorom Naftnom industrijom Srbije (NIS), koji je obezbeđivao najveći deo budžeta i servisiranje starih dugova, saradnja sa Mobilnom telefonijom Srbije (MTS) završava se na kraju godine, a neizvesna je situacija i sa ostalim „prijateljima“ kluba.

Dakle, jasno je da u Humskoj što pre nešto veliko mora da se dogodi jer trenutno stanje ništa dobro ne može da donese klubu čiji se navijači nikada nisu pomirili sa prosekom.

Kakva je situacija sa trenerom Džikićem i igračkim kadrom? Još gora.

FK Partizan

Džikić ima ugovor do leta 2018. godine, međutim, nikoga ne bi trebalo da začudi ukoliko napusti Humsku. Mnogo energije je u proteklih godinu i po dana potrošio boreći se sa svim i svačim i sigurno postoji zasićenje i razočaranje.

Često je bio surovo iskren, takav je čovek, „napadao“ je igrače, javno ih kritikovao kako bi od njih izvukao i više nego što objektivno vrede i ovakav njegov stav nije uvek bio po ukusu navijača.

Radio je sa ograničenim finansijskim mogućnostima i igračima sa manjkom talenta, a vremenom je jaz između trenera i igrača bio sve veći. Sukob sa Novicom Veličkovićem u finišu sezone bio je samo kulminacija poljuljanih odnosa unutar tima.

Pojedini košarkaši su, saznajemo, bili kivni na trenera zbog male minutaže i statusa u timu, dok su sa druge strane Frenk Robinsom i Džamont Gordom solidno zarađivali za srpske prilike, a više su vremena provodili na rehabilitacijama nego na terenu.

Partizan je evidentno u velikom problemu na svim nivoima, a vremena nema. Zvezda je apsolutno dominantna, a poraz od „drugog tima crveno-belih“ u polufinalu plej-ofa je navijače zaboleo više nego bilo koji drugi.

Što se tiče igračkog kadra ugovori su istekli Novici Veličkoviću, Vilu Hečeru, Stefanu Potu, Edinu Vrapcu i Branislavu Ratkovici, Kenan Karahodžić se vraća u Unikahu, neizvesno je šta će biti sa Milošem Koprivicom, baš kao i Stefanom Birčevićem, Urošem Lukovićem, Mihajlom Andrićem i Đorđem Majtorovićem koji imaju opciju da još godinu dana ostanu u Humskoj. Pod ugovorom je samo Vanja Marinković.

Leto će brzo da prođe, avgust i početak priprema nije daleko, a do tada Partizan će mnogo toga morati da reši. Gledati samo ka Nemanjinoj ulici i isčekivati pomoć države nikako nije rešenje.

Evrokup

Partizan je nedavno aplicirao za učešće u Evrokupu sledeće sezone. Crno-beli posle sezone provedene u FIBA Ligi šampiona žele da se vrate u drugo po jačini evropsko klupsko takmičenje, ali u međuvremenu moraju da reše probleme u svom dvorištu.
Prošle sezone, podsetimo, zbog pretnji FIBA i KSS suspenzijom u poslednjem času odustali su od Evrokupa.