Utisci: Ko bi Srbiji najviše odgovarao u osmini finala?

Bez koske 7. sep 20228:22 9 komentara
Bojan Bogdanović
fiba.basketball

FIBA nas je opet „počastila“ sa 12 utakmica u jednom danu, pa ne zna čovek gde bi pre – u stvari, znamo. Osim naše utakmice, najpažljivije smo pratili ono što se dešava u C grupi, odakle Srbiji dolazi protivnik za osminu finala.

– Italija je pobedila Hrvatsku 81:76, a Ukrajina je očekivano nastradala u duelu sa Grčkom. Ako pretpostavimo da će Srbija biti prva u grupi – a Poljska nam nije dala razloga za pesimizam – onda će Pešićev tim ići na četvrtog iz D grupe. Kalkukacija je sledeća, pod uslovom da Italija dobije slabašnu Veliku Britaniju:

Ukrajina +11
Italija -6

Hrvatska -5

Ako Hrvatska dobije Ukrajinu, Italija je četvrta.

Ako Hrvatska dobije Ukrajinu sa 18 i više poena razlike, Ukrajina je četvrta.

Ako Ukrajina dobije Hrvatsku, Hrvatska je četvrta.

Ukrajina – najbolje s njima, ali i najmanje verovatno

fiba.basketball

Ko bi Srbiji najviše odgovarao? Odgovor je bez dileme – Ukrajina. Tim koji predvodi Svjatoslav Mihaljuk mnogo polaže na njegovu igru jedan na jedan, ne igraju u najbržem tempu, a Srbija ima kime da parira u skoku džinovima Ukrajne (Len, Pustovij, i Skaprinski je dobar u skoku), pogotovo pod uslovom da Nikola Milutinov bude spreman. U poslednje dve utakmice poenterski se priključio kombo bek Isuf Sanon, ali to nije ništa sa čime Orlovi ne bi mogli da izađu na kraj. Jesu odigrali nadahnuto protiv Italije, koja im po profilu mnogo više odgovara jer nema klasičnu peticu, a i Italijani su uleteli u jednu od svojih žutih minuta. Ukrajina je trebalo i od Estonije da izgubi…

Međutim, za ono što bi nam najviše odgovaralo, verovatnoća je najmanja. Najrealnija je Italija. U pripremnom periodu smo odigrali tesan meč, a bila bi to idealna prilika da se revanširamo za bolan poraz u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Tokiju.

Prema stilu igre, Italija je veoma slična Finskoj i Izraelu, pa su ti mečevi odlična priprema za potencijalnu osminu finala. Razlika? Italija je ipak bolje organizovana i sa boljim pojedincima, od kojih većina ima iskustva na elitnom nivou evropske košarke. U prošlosti smo uglavnom lako izlazili sa Italijanima na kraj na velikim takmičenjima, a prisustvo Nikole Jokića nemerljiva je razlika u odnosu na onu za nas mračnu noć u hali „Aleksandar Nikolić“. Morali bismo dobro da trčimo, da pravovremeno pomažemo – pogotovo posle pik-en-rola i pik-en-popa – i da ne dozvoljavamo previše otvorenih šuteva za tri poena. Rečju – da igramo s mnogo kontakta, što smo dosad radili samo povremeno.

Konačno – Hrvatska. Individualno, ekipa Damira Mulaomerovića ima fantastičnu prvu petorku i ne baš duboku rotaciju. To može da dođe do izražaja kasnije, ali u jednom meču – pogotovo sa tradicionalnim rivalom – ostavlja se bukvalno sve na parketu. Jeste da se Hrvati mnogo muče sa izgubljenim loptama usled ne baš sjajnog protoka lopte, da njihov najbolji strelac Bojan Bogdanović nije na svom nivou i da generalno ne igraju na nivou potencijala, ali to je pozicija iz koje bi ekipa sa takvim individualcima bila ekstremno opasna. Nemaju šta da izgube, na Srbiji bi bio sav pritisak, plus specifičnost duela Srbije i Hrvatske: u mečevima 2010. na SP i u Riju 2016, Srbija je bila kompaktnija i na papiru dosta jača, pa su ti mečevi igrani na jednu loptu.

Poljaci su opasniji kad su odmorni

fiba.basketball

– Oba puta kada je igrala u uzastopnim danima, Poljska nije bila dobra. Naročito se to odnosi na Ej-Džeja Slotera, što je i logično jer je Amerikanac nedavno napunio 35 godina i ne može u tolikom ritmu da nosi toliki teret.

Malo je nedostajalo da izgube od Holandije. Simpatična družina Mauricija Buskalje imala je i dvocifrenu prednost, u prvom poluvremenu su bekovi posle preuzimanja mučili Balcerovskog i ostale centre, ali su u nastavku Holanđani iz nekog razloga rešili da u takvim situacijama guraju loptu na niski post, što je bilo daleko od idealnog.

Uz Slotera, neprepoznatljiv je bio i Ponitka, a bez pravog učinka tog tandema, Poljska ne bi dobila iole jačeg rivala. I sa Holandijom je imala dosta sreće u završnici – dve skoro pa ukradene lopte Holanđana završile su se zicerom za Poljsku, a kestenje iz vatre izvadio je Mihal Sokolovski. Krilni košarkaš Treviza je u dosadašnjem toku EP uglavnom živeo od šuteva za tri poena koje mu drugi stvore, ali sada je išao na prodor, izdržavao kontakt i završio sa 24 poena.

Poljacima će dan odmora biti dragocen pred sudar sa Srbijom za prvo mesto u grupi – odmorni su bili znatno koncentrisaniji u odbrani, protiv Češke i Izraela su na momente delovali kao briljantan tim.

Francuzi pobeđuju, ali…

fiba.basketball

– Posle pobede nad Bosnom i Hercegovinom u nervoznom meču u kojem u trećoj četvrtini skoro šest minuta nisu dali koš, Francuzi su na 3-1, ali ne deluju kao tim koji je kandidat za zlatnu medalju. Furnije je u završnici pogodio važne šuteve, ali osnovni utisak – ne prvi put prethodnih godina – bio mi je: koliko je Geršon Jabusele koristan igrač u skoro svakom aspektu košarkaške igre. Zver, a mnogo potcenjen.

Posle velike pobede nad Slovenijom, BiH je opet pokazala isti voljni momenat, ali šut je stao i njihove izgubljene lopte Francuzi su mahom kažnjavali koševima. Na sve ili ništa sa Litvanijom – BiH jeste autsajder, ali ko zna…

Luka i Janis se „iživeli“

fiba.basketball

– Posle onakve utakmice i poraza od BiH, samo se čekalo koliko će se jako Luka Dončić iskaliti na narednom protivniku. Nemci su se – ni krivi ni dužni – našli na putu: 36 poena (14-25 iz igre), 10 skokova i 4 asistencije u meču u kojem je Dončić prvo gledao ka košu, a tek onda kako da razigra i ostatak ekipe. Na kraju 88:80, sada sa Francuskom za prvo mesto u grupi.

Partija dana ipak je rezervisana za Janisa Adetokumba – solidno su ga prebili Ukrajinci u prvom poluvremenu, ali je u drugom Janis povileneo i završio sa 41 poenom (13-18 iz igre, 15-18 penali). Na evropskim šampionatima, u 21. veku je samo Dirk Novicki dao više poene: 43 Špancima 2001. godine, a do 40 je dogurao i Pau Gasol u onoj utakmici kada je „vratio sat“ i rasturio Gobera 2015, revanširajući se za bolan poraz godinu dana ranije na Mundobasketu.

Najefikasniju utakmicu u istoriji EP odigrao je Belgijanac Edi Teras – 63 poena Albaniji 1957. godine.

Ludilo A grupe

fiba.basketball

– Posle prvog kola sam konstatovao da je Bugarska među najslabijim selekcijama na šampionatu. To i dalje stoji, ali Bugari su u naredna tri meča ostavili neuporedivo bolji utisak, a sada imaju šansu i za prolaz dalje posle pobede nad domaćinom Gruzijom 92:80. Di Bost je imao 33 poena (9-14 za tri) i 12 asistencija, iskupio se za sve što je upropaštavao tim na prethodnim utakmicama, a Saša Vezenkov pokazuje da je mnogo napredovao poslednjih godina i da već dugo nije igrač koji zavisi od drugih. Postoji i jedan brat koji mi se baš sviđa u Bugarskoj, 34-godišnji Čavdar Kostov. Odlučan i jak u duelima, dobro se kreće bez lopte i ne plaši se da šutne, mada sad nije imao svoj dan…

Situacija u A grupi je baš dramatična pred poslednji dan. Belgija može i da bude druga, ali i da ispadne, primera radi. Prvo pogledajte situaciju na tabeli:

Poslednjeg dana sastaju se Španija – Turska, Bugarska – Belgija i Gruzija – Crna Gora. Da se čoveku zavrti u glavi od mogućih scenarija, pogotovo ukoliko Gruzija i/ili Bugarska iznenade.

Koji su vaši najjači utisci?

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare