Svi vlasnici Zlatne lopte (1956-2022): Od Metjusa do Benzeme

Bundesliga 17. okt 202222:27 > 18. okt 2022 0:43 3 komentara
Real Madrid's Karim Benzema after winning the Ballon d'Or as former player and manager Zinedine Zidane looks on 2022 Ballon d'Or
REUTERS/Benoit Tessier

Karim Benzema je prvi put u karijeri dobio prestižno priznanje Frans fudbala.

Zlatna lopta

Francuski reprezentativac i kapiten Real Madrida zasluženo je pobedio i osvojio prestižnu nagradu. Rekorder je Argentinac Lionel Mesi sa sedam Zlatnih lopti ispred Portugalaca Kristijana Ronalda sa pet.

Tri igrača su osvajala nagradu po tri puta: Holanđani Johan Krojf i Marko van Basten, kao i Francuz Mišel Platini.

Nagradu Zlatna lopta (Ballon d’Or) osmislili su sportski novinari Gabrijel Ano i Žak Feran, tom nagradom odaje se priznanje fudbaleru za kojeg se smatra da je najbolje igrao u prethodnoj godini, na osnovu glasanja fudbalskih novinara, od 1956. do 2006. godine. Posle 2007. godine, pravo glasa su dobili i treneri i kapiteni reprezentacija. Prvobitno je dodeljivana samo igračima iz Evrope da bi se 1995. Zlatna lopta proširila na sve igrače bilo kog porekla koji su bili aktivni u evropskim klubovima. Nagrada je postala globalna 2007. godine i od tada su uključeni svi profesionalni fudbaleri iz celog sveta.

Lionel Mesi
REUTERS/Benoit Tessier via Guliver (Leo Mesi je rekorder sa sedam Zlatnih lopti)

Između 2010. i 2015, u dogovoru sa FIFA, nagrada je privremeno spojena sa FIFA svetskim igračem godine (nagrada uvedena 1991) i bila je poznata kao FIFA Ballon d’Or. To partnerstvo je okončano 2016. godine, a nagrada je vraćena na Zlatnu loptu, dok se FIFA takođe vratila na svoju zasebnu godišnju nagradu The Best FIFA Men’s Player. Dobitnici zajedničke FIFA Zlatne lopte smatraju se dobitnicima od strane obe organizacije.

Džordž Vea iz Liberije, jedini afrički dobitnik, postao je prvi neevropljanin koji je osvojio nagradu 1995, godine kada je pravilo o učesnicima promenjena po prvi put. Brazilac Ronaldo je dve godine kasnije postao prvi južnoamerički pobednik. Druga promena pravila iz 2007. godine koja uključuje igrače sa svih kontinenata nije donela nove pobednike, pošto su svi primaoci od tada i dalje bili isključivo aktivni u klubovima iz Evrope.

Svi dobitnici Zlatne lopte po godinama:

1956. – Stenli Metjus (Engleska, Blekpul)

1957. – Alfredo Di Stefano (Španija/Argentina, Real Madrid)

1958. – Rajmon Kopa (Francuska, Real Madrid)

1959. – Alfredo Di Stefano (Španija/Argentina, Real Madrid)

1960. – Luis Suarez (Španija, Barselona)

1961. – Omar Sivori (Italija/Argentina, Juventus)

1962. – Josef Masopust (Čehoslovačka, Dukla Prag)

1963. – Lav Jašin (SSSR, Dinamo Moskva)

1964. – Denis Lou (Škotska, Mančester Junajted)

1965. – Euzebio (Portugal, Benfika)

1966. – Bobi Čarlton (Engleska, Mančester Junajted)

1967. – Florian Albert (Mađarska, Ferencvaroš)

1968. – Džordž Best (S. Irska, Mančester unajted)

1969. – Đani Rivera (Italija, Milan)

1970. – Gerd Miler (SR Nemačka, Bajern)

1971. – Johan Krojf (Holandija, Ajaks)

1972. – Franc Bekenbauer (SR Nemačka, Bajern)

1973. – Johan Krojf (Holandija, Barselona)

1974. – Johan Krojf (Holandija, Barselona)

1975. – Oleg Blohin (SSSR, Dinamo Kijev)

1976. – Franc Bekenbauer (SR Nemačka, Bajern)

1977. – Alan Simonsen (Danska, Borusija Menhengladbah)

1978. – Kevin Kigen (Engleska, Hamburger SV)

1979. – Kevin Kigen (Engleska, Hamburger SV)

1980. – Karl Hajnc Rumenige (SR Nemačka, Bajern)

1981. – Karl Hajnc Rumenige (SR Nemačka, Bajern)

1982. – Paolo Rosi (Italija, Juventus)

1983. – Mišel Platini (Francuska, Juventus)

1984. – Mišel Platini (Francuska, Juventus)

1985. – Mišel Platini (Francuska, Juventus)

1986. – Igor Belanov (SSSR, Dinamo Kijev)

1987. – Rud Gullit (Holandija, Milan)

1988. – Marko van Basten (Holandija, Milan)

1989. – Marko van Basten (Holandija, Milan)

1990. – Lotar Mateus (SR Nemačka, Inter)

1991. – Žan Pjer Papen (Francuska, Olimpik Marsej)

1992. – Marko van Basten (Holandija, Milan)

1993. – Roberto Bađo (Italija, Juventus)

1994. – Hristo Stoičkov (Bugarska, Barselona)

1995. – Žorž Vea (Liberija, Milan)

1996. – Matijas Zamer (Nemačka, Borusija Dortmund)

1997. – Ronaldo (Brazil, Inter)

1998. – Zinedin Zidan (Francuska, Juventus)

1999. – Rivaldo (Brazil, Barselona)

2000. – Luis Figo (Portugal, Real Madrid)

2001. – Majkl Oven (Engleska, Liverpul)

2002. – Ronaldo (Brazil, Real Madrid)

2003. – Pavel Nedved (Češka R, Juventus)

2004. – Andrej Ševčenko (Ukrajina, Milan)

2005. – Ronaldinjo (Brazil, Barselona)

2006. – Fabio Kanavaro (Italija, Juventus/Real Madrid)

2007. – Kaka (Brazil, Milan)

2008. – Kristijano Ronaldo (Portugal, Mančester Junajted)

2009. – Lionel Mesi (Argentina, Barselona)

2010. – Lionel Mesi (Argentina, Barselona)

2011. – Lionel Mesi (Argentina, Barselona)

2012. – Lionel Mesi (Argentina, Barselona)

2013. – Kristijano Ronaldo (Portugal, Real Madrid)

2014. – Kristijano Ronaldo (Portugal, Real Madrid)

2015. – Lionel Mesi (Argentina, Barselona)

2016. – Kristijano Ronaldo (Portugal, Real Madrid)

2017. – Kristijano Ronaldo (Portugal, Real Madrid)

2018. – Luka Modrić (Hrvatska, Real Madrid)

2019. – Lionel Mesi (Argentina, Barselona)

2020. – Bez pobednika zbog pandemije COVID-19

2021. – Lionel Mesi (Argentina, Pari Sen Žermen)

2022. – Karim Benzema (Francuska, Real Madrid)

Sa po sedam nagrada, holandski, nemački, argentinski i portugalski igrači osvojili su najviše Zlatnih lopti. Igrači iz Nemačke (1972, 1981) i Holandije (1988) bili su jedini koji su zauzeli sva tri prva mesta u jednoj godini, a nemački (1972) i posebno italijanski klubovi (1988–1990) postigli su isti uspeh, sve dok im se nisu pridružili španski klubovi dominirajući u nekoliko navrata (2009–2012, 2015, 2016).

Fudbaleri Milana su dve godine uzastopno osvajali sva tri prva mesta (1988, 1989), što je jedinstven rekord. Barselona (2010) je postala drugi klub sa tri najbolja igrača u istoj godini.

AC Milan (Rud Gulit, Marko van Basten i Frank Rajkard) Marco van Basten (Mitte), Europas Fußballer der Saison 1988 verwies seine Mannschaftskameraden und Landsleute Ruud Gullit (li.) und Frank Rijkaard (alle Niederlande / AC Mailand)
DUTCHPHOTO via Guliver image (1988: asovi Milana „srebrni“ Rud Gulit, „zlatni“ Marko van Basten i „bronzani“ Frank Rajkard)

Dva španska kluba, Barselona i Real Madrid, prednjače na listi sa najviše vlasnika Zlatnih lopti, sa dvanaest i jedanaest pobednika.

Zlatna lopta je uglavnom rezervisana za napadače, u retkim slučajevima osvajali su su je odbrambeni igrači, uključujući golmane.

Jedini prekid u dodeljivanju nagrade napravljen je za 2020. godinu kada se L’Ekip, kome pripada France Football, odlučio na taj potez zbog pandemije COVID-19 koja je prekinula fudbalske sezone širom sveta.

Poslednja prilika za Mesija i Kristijana Ronalda

Samo je osam igrača – Bobi Čarlton, Franc Bekenbauer, Gerd Miler, Paolo Rosi, Zinedin Zidan, Rivaldo, Ronaldinjo i Kaka – uspelo tokom karijere da osvoji Svetsko prvenstvo, Kup šampiona/Ligu šampiona i Zlatnu loptu. Vlasnicima najviše Zlatnih lopti, Mesiju i Kristijanu Ronaldu, nedostaje titula Svetskog prvenstva, koju će poslednji put imati priliku da osvoje sledećeg meseca u Kataru.

Philipp Schmidli/Getty Images

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare