
U dobroj analizi, esencija je uspeha. Ko ume i hoće istini da pogleda u oči, danas je bogat čovek. Bez obzira na bankovni konto.
Od izveštača iz Dohe
Vreme analize, promatranja i suočavanja, dolazi i u srpski državni tim. Prvi put u mandatu selektora Dragana Stojkovića, nenaviknutog na vijugave trenerske staze, zasute bogazima i zabranima.
Odgovor na ključno pitanje – šta je to nedostajalo Srbiji u Kataru – mogla bi da donese i analiza Sport kluba. Pod oznakom „deset razloga zbog kojih „orlovi“ u nedelju napuštaju Dohu“…
Nespreman tim
Srbija nije imala, za jesenji Mondijal, spreman tim! Ostavimo po strani povređene, Filipa Kostića, Dušana Vlahovića, Aleksandra Mitrovića, kasnije Strahinju Pavlovića i Miloša Veljkovića, „orlovi“ nisu bili spremni za takmičenje u visokom ritmu, pogotovo grupnoj fazi. Fizički istošeni, mentalno nejaki, psihološki nespremni, ostali su daleko od očekivanog nivoa. Nije ni selektor Stojković oduševio retoričkim rezonima u odjavama mondijalskih iskušenja. Stekao se utisak da ni sam nije pripremljen za mondijalske izazove.
Loše vođena ekipa
Selektor Dragan Stojković totalno je podbacio. Ljubimac nacije, svetionik starijih i mlađih generacija, neočekivano lako pao je na katarskom ispitu. U utakmicama sa Kamerunom i Švajcarskom pogotovo. Srpski tim podlegao je velikom pritisku euforičnih očekivanja, selektor istovremeno opravdanje pronašao u povredama nekolicine prvotimaca. Bez strategije i plana „B“, okrnjen i umoran, naišao je na spiralu ogromnih zahteva. I nestao u njoj, skoro bez borbe i ispaljenog metka…
Neiskustvo velikih takmičenja
Razdvojio je selektor u uvodnim rečenicama turnirske od kvalifikacionih utakmica. I kao što je u predmondijalskom i ciklusu Lige nacija uspevao da ravnomerno rasporedi snage, pruži šansu skoro svim fudbalerima sa spiska, u Kataru nije uspeo da pronađe „timsku žicu uspeha“. Srbiji nedostaje iskustvo igranja na velikim takmičenjima i taj faktor često ume da presudi ishod susreta sa rivalima sličnog kvaliteta. Utakmica sa Švajcarskom, to je najbolje i potvrdila.
Poljuljani autoritet selektora
Načet početkom novembra, ishodom nezavršenih izbora unutar FSS, Dragan Stojković je dočekao Mondijal okrnjenog autoriteta. Težak udarac sa Andrićevog venca, u režiji političkih kadrova, namenio je Stojkoviću drugačiju ulogu. Iako se kasnije pravdao da izbori nisu u njegovom opisu posla, znaju i ovdašnji laici kakva je Piksijeva uloga u FSS. Porukom sa vrha „zna se ko je glavni“, Stojković nije lako mogao da se pomiri… Sa udarom na sopstveni autoritet – posebno!
Timski limiti
Kako se desilo da generacija iz čije svlačionice se orilo: „Dajte Brazil da se igramo…“, ostane na nivou mondijalskog razočaranja. Ovih dana, sve su glasnije teorije da je srpski tim „odlepljen od realnosti“, izgubio meru sopstvenih vrednosti. Nespreman da se suoči sa sopstvenom istinom, brzo se i spustio na zemlju. O timskim limitima ove generacije može da se raspravlja, ali i taj tim ispred sebe imao je jasan zadatak – pobede nad Kamerunom i Švajcarskom. Biće da se u priču o timskim limitima odlično nadovezala i tvrdnja o nespremnosti za veliko takmičenje planetarnog nivoa.
Nečujan stručni štab
Živo se mesecima raspravlja o stručnom štabu Dragana Stojkovića. Koliko Goran Đorović, Bratislav Živković, Ljubinko Drulović, Kacušito Kinoši, Goran Čumić i Nebojša Stamenković imaju udela u pripremi utakmica, skautingu rivala, srazmerno i odgovornosti u mondijalskom neuspehu… Činjenica – Brazil nas je taktički raščlanio, Kamerunci „ubili“ sa desnog krila, Švajcarci nadigrali u utakmici odluke, usput i emotivno razorili. Odgovornost nikako ne može da se podeli, ali selektor dobro zna ko je u njegovoj hijerarhiji zadužen za konkretna rešenja…

Pad u jamu problema
Prvi put, od početka mandata, selektor Srbije našao se na udaru kritika, opravdano, nezadovoljne javnosti. Uporedo, morao je da se bori i psihički podiže tim. Nije uspeo, iako je još uoči meča sa Kamerunom jasno uskliknuo: „Nema šta da ih podižem, momci su već podignuti. Izgubiti od Brazila nije sramota…“ U kratkom vremenu, Stojković sa saradnicima nije uspeo da oporavi evidentno mentalno okrnjen tim…
Igra ispod nivoa
Srbija nije ličila na ekipu iz kvalifikacionih krugova 2021. i Lige nacija 2022. Spora, neorganizovana, na momente i haotična, izgubila je sopstveni, DNK pobednika. Teorije o promeni sistema i formaciji sa četvoricom u poslednjoj liniji, ipak, zahtevaju i mnogo konkretnijih, stručnijih i odgovora, za dužu analizu. U osnovi – „orlovi“ su pali tamo gde su nekad bili i najjači – na bekovskim i štoperskim pozicijama. Priča o komunikaciji na terenu i organizaciji igre, takođe, potencirane od većine reprezentativaca, uklapaju se u golim okom vidljivu teoriju – Srbija se izgubila u bespućima Katara…

Grupa nedorečenih i…
Reprezentaciju Srbije, budimo iskreni, opterećuje grupa prvotimaca velikih očekivanja, na tankoj liniji između pohvala i pokuda. U prvom redu – Sergej Milinković Savić. Jedno od najvećih razočaranja Mondijala. Da ima sve, pokazao je bezbroj puta. Da često uprska, videlo se takođe na primeru neizbrojanih utakmica. Znao je to i Sergej, na kraju i obećao da će protiv Švajcarske „biti pravi“. Nije, nažalost, obećanje ispunio…
Savez bez predsednika
Fudbalski savez Srbije u Kataru jedini nije imao predsednika. Zvaničnu delegaciju, uz zamenika predsednika Nenada Bjekovića, predstavljao je generalni sekretar Jovan Šurbatović. FSS od marta prošle godine nema legitimno izabranog prvog čoveka… Slika i prilika, ne samo domaćeg fudbala, već i čitave države – ostavila je još jednu otužnu sliku u dalekoj Dohi. Neko je očigledno imao planiranu nameru s prvim novembarskim danima da unese nemir u FSS.
U konačnom zbiru, od ključnog uticaja na neuspeh u Kataru bili su taktički promašaji i vanfudbalski detalji. O njihovoj težini i merici čitajte u narednim danima, u analizama Sport kluba.