Kalkulatori rade: Ko ima koliko šanse za plej-of Evrolige?

Vesti 23. mar 202317:02 8 komentara
Kevin Panter
Photo by Christina Pahnke/Euroleague Basketball via Getty Images

Tviter profil “Basket Data Scouting” (u prevodu skauting košarkaških podataka), bavi se, između ostalog, Evroligom kroz prizmu brojki i proračuna. Ovog puta na radaru su se našle ekipe koje se bore za plej-of elitnog evropskog takmičenja, među kojima su i srpski predstavnici.

Evroligu pratite u direktnim prenosima ekskluzivno na kanalima Sport kluba, SBB mreži i EON platformi.

Na osnovu matematičkih predviđanja, za svaki od konkurenata za doigravanje određen je postotak verovatnoće za plasman među najboljih osam. Koju su metodologiju koristili?

Evroliga:

Do kraja regularnog toka Evrolige ostalo je još pet kola, što znači da je u igri još 17 biliona kombinacija. U obzir su uzeti svi mogući taj-brejkeri, odnosno kriterijumi koji određuju redosed ukoliko dve ili više ekipa budu imale isti skor posle 34 runde.

Iz očiglednih razloga, analizičari su simulaciju provukli kroz jedan milion slučajeva i na osnovu toga izračunali ko ima kolike šanse za preostala tri mesta.

Dosad su mesto u plej-ofu obezbedile ekipe Olimpijakosa, Real Madrida, Barselone, Monaka i Fenerbahčea.

Od preostalih ekipa najviše šanse “Basket Data Scouting” daje beogradskom Partizanu! Tim Željka Obradovića u ovoj simulaciji ima 90,76% šanse da se plasira u doigravanje, iako u poslednjih pet kola igra protiv četiri najbolje plasirana tima Evrolige. Impresivno je što Partizan ima 70% šanse da se i bez dodatnih kriterijuma plasira u plej-of.

Sledeći je Makabi iz Tel Aviva. Izraelci imaju 89,43% šanse za doigravanje (68% bez dodatnih kriterijuma). Potom slede Baskonija (64% sa i 34% bez taj-brejkera), Žalgiris (63% sa i 35,12% bez taj-brejkera).

Posle toga na listi su sa prilično malim šansama Valensija i i Anadolu Efes, dok teoretske šanse još imaju i dva italijanska predstavnika – Armani i Virtus.

Zanimljivo je da sićušne šanse ima i praktično već prežaljeni Bajern – 0,03%.

Srpski šampion Crvena zvezda ne može da stigne do 18 pobeda, ali postoji 1,5% šanse da sa 17 trijumfa, u slučaju svih pobeda do kraja sezone, stigne do plej-ofa. Jasno je da je šansa isključivo teoretska, ali ni teoretske šanse više nemaju Panatinaikos, Alba i Asvel.

Pravila u vezi sa redosledom na tabeli

Ako dva ili više timova na kraju sezone imaju jednak broj pobeda, sledeći kriterijumi se koriste kako bi se ustanovio redosled na tabeli:

1. Najbolji međusobni skor kada govorimo o svim timovima sa izjednačenim brojem pobedama.

Ako dva tima imaju jednak broj pobeda, prednost ima onaj ko je ostvario dve pobede u sezoni u međusobnim okršajima. Ako je svaki od timova trijumfovao jednom, onda se bolje plasirani odlučuje putem koš-razlike.

Ako su, na primer, tri tima ostvarila skor 18-16, pravi se mini-tabela od baš ta tri tima i onaj najuspešniji u toj mini-ligi dobija najvišu poziciju. Isti mehanizam upotrebljava se i kada isti broj pobeda imaju četiri ili, eventualno, pet timova.

2. Ukoliko tri tima ili više njih završe sezonu sa istim brojem pobeda, a imaju jednak broj pobeda u međusobnim susretima, onda je naredni kriterijum koš-razlika u međusobnim duelima.

Recimo da tri tima imaju skor 18-16 na kraju sezone, a u međusobnim susretima svaki od njih ima po tri pobede i tri poraza. U tom slučaju se redosled postavlja po tome ko ima najbolju koš-razliku u čitavoj toj „mini-tabeli“.

3. Ukoliko se kojim slučajem dogodi da u tzv. „krugu“ dva tima ili više njih imaju identičan ukupni skor, identičan međusobni skor i identičnu koš-razliku, onda na snagu stupa treći kriterijum.

Očigledno je da je šansa da do ovakvog scenarija dođe mikroskopska, ali Evroliga ima spremno rešenje i za bizarne slučajeve poput ovog. Ako bi se baš sve odigralo na taj malo verovatan način, onda bi redosled na tabeli određivala ukupna koš-razlika tokom čitavog trajanja Evrolige.

4. Dolazimo u domen potpune fantastike. Ukoliko bi i posle trećeg kriterijuma timovi nekim šokantnim spletom okolnosti bili izjednačeni, onda odlučuje ukupni broj poena koje je jedan tim postigao tokom sezone.

5. U sferi smo paranormalnog, ali Evroliga je osmislila i peti kriterijum za tzv. „taj-brejker“. U ovom slučaju računa se zbir proseka datih i zbir proseka primljenih poena, na osnovu koga se rangiraju evroligaške ekipe. Prosečan ljubitelj Evrolige ne bi trebalo da brine o poslednja tri kriterijuma, ali zanimljivo je videti do kojih su detalja išli organizatori EL.

Sponzor specijala Evroliga 22-23 – www.soccerbet.rs

Soccer Euroleague Nova Evroliga

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare