Miličino zlato, stotka za Srbiju, misterija Novakovih reketa

Japanski vrt 19. jul 202114:00 1 komentar
Hannah Peters/Getty Images

Olimpijske igre u Londonu održane su od 27. jula do 12. avgusta. Prestonica Ujedinjenog Kraljevstva je prvi grad u kojem je najveća smotra svetskog sporta organizovana tri puta. London je bio domaćin i 1908. i 1948. godine.

Učestvovalo je 10.568 sportista (5892 muškarca i 4676 dama). Postavljeno je 38 svetskih i 99 olimpijskih rekorda.

Zanimljivo je bilo na svim borilištima, a ovo je deset najupečatljivijih sećanja sa Igara u Londonu.

povezane vesti

1.Miličin zlatni udar

Nije bila ni prva, ni druga, ni treća, nego bukvalno poslednja sreća. U smiraj Igara u Londonu, pretposlednjeg dana takmičenja, tekvondoistkinja Milica Mandić je donela prvu i jedinu zlatnu medalju za Srbiju. Devojka od tada 20 godina popela se na najvišu stepenicu postolja u čuvenoj Eksel arena.

Ovo je nešto što sam jako želela. Naporno sam radila za ovaj trenutak, koji je najznačajniji u mojoj sportskoj karijeri. Ponosna sam, jer sam uradila veliku stvar za svoju zemlju”, govorila je Milica Mandić.

Na putu do trona savladali je reprezentativku Samoe Kravli, u četvrtfinalu je srušila nekadašnju olimpijsku šampionku Meksikanku Espinozu, u polufinalu je pala Ruskinja Barišnjikova, a u odlučujućem meču Francskinja En Karolin Grafe.

2. Ivanina “stotka”

Ivana Maksimović je upucala za sebe prvo olimpijsko srebro, drugo odličje za porodicu Maksimović i 100. medalju od kada se Srbija pod raznim imenima takmiči na najvećoj smotri svetskog sporta.

Devojka iz Beograda je bila druga u disciplini trostav MK puška sa pogođenih 687,5 krugova. Bolja je bila samo Amerikanka Grej, koja je upucala 691,9 krugova.

Još nisam svesna šta sam postigla. Stići će me taj osećaj. Uspela sam pre svega da budem koncentrisana da uđem u finale. To je bio najvažniji korak. U odlučujućoj seriji sam dobro počela i na krilima toga stigla do srebra”, pričala je Ivana.

Njen otac Gorac bio je olimpijski šampion u gađanju vazdušnom puškom u Seulu 1988. godine.

Lars Baron/Getty Images

3. Odlazak velikog “Čaveza”

Poslednju trku u “Akvatik centru” isplivao je Milorad Čavić. Najbolji srpski plivač svih vremena osvojio je četvrto mesto u finalu trke na 100 delfin na svojim četvrtim olimpijskim igrama.

Boli me srce i duša što nisam osvojio medalju. Kada sam dodirnuo zid, video sam da se nije upalila lampica, iako sam se silno nadao da hoće. Pokušao sam, borio se, ali nisam uspeo. Dao sam 200 posto svojih mogućnosti, neka niko ne sumnja u to. To je život, šta da radim”, rekao je Milorad Čavić.

Bila je to tačka na karijeru olimpijskog vicešampiona, višestrukog evropskog i svetskog prvaka. Jednog od najboljih sportista koje je Srbija ikada imala. Poslednji ples “Čaveza”, kako ga je zvao njegov prijatelj i menadžer Petar Popović.

Clive Rose/Getty Images

4. Ruta šokirala planetu

Od anonimusa do olimpijskog šampiona. Taj put je za 24 sata prešla Ruta Meulitute, 15- godišnja devojčica iz Litvanije, koja je stigla do zlatne medalje na 100 metara prsno.

Bila je to trka za pamćenje. Meulitute je krenula na sve ili ništa. Vodila je ubedljivo prvih 75 metara. Počela je da je stiže Amerikanka Rebeka Soni. Viđena je prava drama u finišu u kojoj je slavila Ruta sa osam stotinki prednosti, uz oduševljenje preko 17 hiljada ljudi u Londonu.

Ruta je postala druga najmlađa plivačica u istoriji Igara, koja je osvojila zlatnu medalju. Kjoko Ivasaki iz Japana slavila je na 200 prsno u Barseloni 1992. godine sa 14 godina i šest dana.

5. Rudišin sprint na 800 metara

Postoji trenuci u istoriji sporta, posle kojih se pitate, da li je moguće da se ovo dogodilo. Jedan od takvih je bila trka  Dejvide Rudiše na 800 metara. U londonskoj noći 9. avgusta uspeo je da zaseni i olimpijsko zlato Juseina Bolta na 200 metara.

Kenijac iz plemena Masai trčao je srednju prugu kao da trči sprint. Prolaz na 200 metara je bio neverovatnih 23,4, na 400 je prošao sa 49,28, nastavio u tom tempu i štopericu zaustavio na 1:40,91.

Popravio je sopstveni svetski rekord za 10 stotinki i postao prvi čovek u istoriji, koji je trčao ispod 1:41 minuta.

Kada sam video da je lep dan, rekao sam sebi “ideš da oboriš svetski rekord”, prokomentarisao je svoj podvig Rudiša.

Alexander Hassenstein/Getty Images

6. Misterija Novakovih reketa

Novak Đoković je u meču za treće mesto u Londonu poražen od Huana Martina Del Potra. Vlade Divac, tadašnji predsednik Olimpijskog komiteta Srbije u izjavi za medije rekao je da je najboljem srpskom teniseru poraz teško pao.

Posle meča sam došao kod njega. Testerom je od muke sekao sve rekete. To ne može neko koga ne interesuje rezultat. Njemu su glavni ciljevi ove godine bili Rolan Garos i Olimpijske igre”, rekao je Divac.

Izjava je imala ogroman odjek u javnosti. Ubrzo je Divac izjavio da se metaforično izrazio kako bi dočarao koliko je Đokoviću bilo teško, a i sam Novak je rekao da je u pitanju nesporazum i da nikada ne bi radio tako nešto. Šta se stvarno dogodilo, znaju samo dvojica velikih srpskih sportista.

Zlato u Londonu osvojio je Endi Mari, dok je srebro pripalo Rodžeru Federeru.

Julian Finney/Getty Images

7. Šahrkani protiv predrasuda

Vojdan Šahrkani nije ostvarila vrhunski rezultat, čak naprotiv, ali je ušla u istoriju olimpijskih igara. U glavnom gradu Velike Britanije postala je prva dama iz Saudijske Arabije koja je učestvovala na najvećoj smotri svetskog sporta.

Tada 16- godišnja devojka takmičila se u džudou u kategoriji preko 78 kilograma. Poražena je posle samo 82 sekunde. Toliko je bila zbunjena da nije znala gde da krene posle izgubljenog meča. Bilo joj je to prvo međunarodno takmičenje zahvaljujući specijalnoj pozivnici organizatora.

Pre njene borbe vodila se i rasprava da li može da se bori sa hidžabom, dok se u Saudijskoj Arabiji njen meč nije uživo prenosio.

Nisam osvojila medalju, ali mi je drago što sam otvorila vrata ženama iz moje zemlje da učestvuju na Igrama”, rekla je Šahrkani.

8. Felps nadmašio Latinjinu

Majkl Felps je na Igre 2012. godine došao sa statusom najuspešnijeg olimpijca u istoriji sa 16 medalja, od čega je čak 14 bilo zlatnih.

Međutim, po broju odličja Amerikanac je kaskao za sovjetskom gimnastičarkom Larisom Latinjinom. Latinjina je osvojila 18 medalja (9 zlata, 5 srebra i 4 bronze). Vanzemaljac iz Baltimora je želeo da je nadmaši i uspeo je u tome.

Iako po sopstvenom priznaju u Londonu nije bio u vrhunskoj formi stigao je do četiri zlata i dva srebra. Pobedio je na 100 delfin, 200 mešovito i štafetama 4 x 100 mešovito i 4 x 200 slobodno, dok je na 200 delfin i 4 x 100 slobodno bio drugi.

Posle Londona, Felps je imao 22 medalje na olimpijskim igrama (18 zlatnih i po dva srebra i bronze).

9. Rukometašice obradovale Crnu Goru

Na Olimpijskim igrama u Londonu medalje su osvajali predstavnici 85 država. Sedam zemalja je prvi put u svojoj istoriji došlo do odličja i to: Bahrein, Bocvana, Kipar, Gabon, Grenada, Gvatemala i Crna Gora.

Radost Crnoj Gori, koja je drugi put učestvovala kao samostalna država donele su rukometašice. Osvojile su srebro. U finalu olimpijskog turnira poražene su od Norveške 26:23.

Pre toga su prošle grupnu fazu, u četvrtfinalu su savladale Francusku, a u polufinalu Španiju. To je još uvek jedina medalja Crne Gore na najvećoj smotri svetskog sporta.

Jeff Gross/Getty Images

10. Britanska „super subota“

Subota 4. avgust. Verovatno najsvetlijih 44 minuta u istoriji britanskog sporta. U tom vremenskom intervalu atletičari Ujedinjenog Kraljevstva osvojili su tri zlatne medalje pred preko 80 hiljada gledalaca na Olimpijskom stadionu.

Sve je počelo sa Džesikom Enis-Hil, koja se popela na najvišu stepenicu postolja u najtežoj ženskoj disciplini – sedmoboju. Pratio je letom od 8,31 metara Greg Ruteford, olimpijski šampion u skoku udalj.

Tačku je stavio neverovatni Mo Farah, pobedom u trci na 10.000 metara. Pre toga je naturalizovani Britanac bio najbrži i na upola kraćoj deonici.

U anketi koju je organizovao britanski javni servis BBC tri vezana atletska zlata u Londonu proglašena su kao najbolji trenutak u istoriji sporta na Ostrvu.

Stu Forster/Getty Images

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare